KAKO ĆE SRBIJA BITI PRVA U EVROPI? Zbog ova ČETIRI razloga bićemo najuspešnija ekonomija starog kontinenta
Kako je moguće da je srpska ekonomija otpornija od jedne nemačke, francuske ili švajcarske privrede i šta zapravo stoji iza mnogih procena koje govore da će Srbija iz korona krize izaći sa daleko manjim padom nego mnoge razvijene evropske zemlje? Odgovor se krije u četiri razloga.
Volonterski tim Meridiana obišao najugroženije u Beloj Crkvi
Šta će biti sa turističkim agencijama ako se UVEDE KARANTIN OD 2 NEDELJE PO POVRATKU SA MORA?
VELIKO ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA U VREME PANDEMIJE: Potrošači uputili JASNE PORUKE kompanijama
Analize pokazuju da su najbitniji faktori zbog kojih udarac krize u Srbiji neće biti toliko jak upravo oni zbog kojih naša ekonomija u ovom trenutku nije jača. Praktično, to što nemamo jak turistički sektor, poput Grčke ili Hrvatske, zatim činjenica da poljoprivreda čini značajan deo srpskog BDP-a, da nismo izvozno otvoreni poput mnogih zemalja i da imamo takav standard kakav imamo, odgovor je na pitanje koje ovih dana postavljaju mnogi građani slušajući kako ćemo bolje proći od jedne Nemačke.
Kako je MMF naveo u nedavno objavljenim ekonomskim projekcijama za ovu i naredne dve godine, Srbiju očekuje pad ekonomskih aktivnosti u ovoj godini od 3 procenta, što je značajno niže nego u drugim zemljama Evrope. Nemcima se, recimo, predviđa pad od 7 odsto, Španiji 8, a Italiji čak 9,1 odsto. I Hrvatska će završiti godinu sa padom od 9 odsto, takođe i Crna Gora, Francuska će pasti oko 5 procenata.
Nizak udeo turizma u BDP
Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta smatra da je jedan od faktora zbog kojih bi srpska privreda mogla da prođe bolje od drugih bolja polazna osnova nego ranije, u smislu uravnoteženije ekonomije i aktivnije ekonomske politike.
- Ušli smo u ovu krizu sa suficitom i nekim pristojnim nivoom zaduženosti, kao i niskim udelom kratkoročnog duga - rekao je Nikolić.
Ipak, kako kaže, ima tu još toga.
Na primer, Nikolić smatra da je bitan faktor koji utiče na otpornost srpske ekonomije u korona krizi struktura naše privrede koja se, za razliku od zemalja koje će biti drastično pogođene krizom, ne oslanja toliko na uslužno-servisni sektor.
- Turizam, ugostiteljstvo, hotelijerstvo nisu toliko zastupljeni u našoj ekonomiji, pa čak i šire shvaćene usluge poput kreativnih industrija ili zabave. Sve to je jako izraženo u zapadnim ekonomijama. Posebno je tu bitan turizam, koji je jako značajan u Hrvatskoj, Grčkoj, ostalim mediteranskim zemljama, gde taj pad neće moći da se kompenzuje i veliko je pitanje kada će se oporaviti. Mislim da će pretrpeti značajne strukturne promene - smatra on.
Nivo ekonomske otvorenosti
Prema podacima Svetske banke, nivo ekonomske otvorenosti, koji se meri vrednošću spoljne trgovine u BDP-u, u Srbiji je prethodnih godina bio nešto niži od evropskog proseka. Ipak, kako navodi Ivan Nikolić, Srbija možda nije u samom evropskom vrhu po otvorenosti ekonomije, ali naša pozicija nije zanemarljiva.
- Malo je ekonomija u Evropi koje su otvorenije, odnosno malo onih koje u robnoj razmeni imaju veći udeo izvoza od Srbije. Tu su se stvari bitno promenile u odnosu na period pre 2012. godine. Izvoz robe i usluga je više nego udvostručen i sada čini više od 50 odsto našeg BDP-a. Veći udeo imaju možda Češka i Slovenija - ističe Nikolić.
Visok udeo poljoprivrede u BDP-u
Učešće poljoprivredne proizvodnje u BDP-u Srbije tokom poslednjih godina kreće se između 6 i 7 procenata, što je duplo više nego u nekim novim članicama EU iz centralne i istočne Evrope. Poljoprivreda u evropskim zemljama koje se karakterišu visokoproduktivnom proizvodnjom, kao što su Holandija, Danska ili Francuska, učestvuje sa manje od 2 procenta u BDP-u.
- Srbija ima visok udeo poljoprivrede u BDP-u, i to jeste jedan od faktora. Nijedna zemlja u EU, osim možda Rumunije, nema veći udeo poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu od 3 do 4 odsto - kaže Ivan Nikolić.
Tako je ova grana privrede, koja više zavisi od vremenskih prilika nego od globalne ekonomije, jedan od pluseva u našem krajnjem bilansu.
Životni standard
Iako ekonomski rezultati poslednjih godina pokazuju pozitivan smer srpske privrede, životni standard građana ipak još uvek nije na nivou razvijenih zemalja Zapadne Evrope. I to je jedan od razloga zbog kojih ćemo kroz korona krizu možda proći sa manje ogrebotina od ekonomija evrozone.
Sa ovim ocenama slaže se i ekonomista Aleksandar Stevanović. On zaključuje da su razlozi našeg dosadašnjeg zaostajanja sada praktično razlozi našeg manjeg pada.
- Nizak udeo turizma je jedan od njih, jer naši turistički radnici jesu značajno pogođeni, ali ukupno učešće ovog sektora u celokupnoj privredi nije prevelik. Drugo, imamo veliki udeo poljoprivrede koja je i dalje nedovoljno produktivna, ali postoji i čini značajan deo naše privrede - ističe Stevanović i dodaje da je treći faktor to što smo mi zemlja koja još nije mnogo otvorena.
- Zbir uvoza i izvoza je tek nešto malo veći od našeg ukupnog BDP-a. Samim tim, zbog veće okrenutosti i gledanja na sopstveno tržište manji je udar koji ćemo pretrpeti nego da smo više vezani za zemlje Evrozone -ističe Stevanović.
"OKREČIM SOBU I ČEKAM TURISTE" Šta su sve prednosti, a šta mane SEOSKOG TURIZMA U SRBIJI? (VIDEO)
Izvučen Bingo dobitnik: Srećni listić koji je uplaćen u Staroj Pazovi osvojio milione
Lepe vesti za građane Srbije: Danas LEŽU VEĆE PLATE NA RAČUN, a od sutra se deli 750 evra zaposlenima
Šteta koju je virus naneo srpskom turizmu meri se STOTINAMA MILIONA EVRA
KOLIKO ĆE NAS OVE GODINE KOŠTATI PUTOVANJA: Ako želite na more, pripremite i do nekoliko HILJADA EVRA