clear sky
22°C
30.04.2024.
Beograd
eur
117.1205
usd
109.1422
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

7 pregleda koji mogu da spasu život muškarcu

27.06.2014. 11:27
Srce i stetoskop
Srce i stetoskop / Izvor: Profimedia

Odlazak na redovne kontrole kod lekara možda nije najprijatnija stvar na svetu, ali je izuzetno korisna.

1. Dijabetes - čak i oni umerene telesne težine i aktivnosti trebaju meriti nivo šećera u krvi, ali i napraviti test na oralnu podnošljivost glukoze. Povišene vrednosti mogu upućivati na nastanak dijabetesa, poremećaj štitne žlezde, oštećenje jetre... Snižene vrednosti mogu upućivati na virusni hepatitis, oštećenje bubrega ili pak rak gušterače, piše američki Fox njuz.

2. Polno prenosive bolesti - ni za muškarce koji su godinama u vezi sa jednom partnerkom nije loša ideja da se testiraju na polno prenosive bolesti. One mogu biti dugo pritajene, a da pri tom nanose trajnu štetu organima što može uzrokovati prevremenu smrt. Svi ljudi od 16. do 65. godine barem jednom u životu bi se trebali testirati na virus HIV-a i hepatitisa, a više puta ako su imali polni odnos bez zaštite.

3. Indeks telesne mase - iako većini ljudi nje potreban doktor da bi uočili da su se ugojili, dobro je da vam lekar izračuna indeks telesne mase ili BMI. Normalnim se smatra od 18.5 do 24.9, dok sve iznad i ispod toga donosi veći rizik i potrebu za češćim pregledima.

4. Proveravanje holesterola - američko Udruženje za zdravlje srca savetuje da muškarci nakon dvadesete trebaju svakih šest godina redovno da proveravaju nivo holesterola u krvi. Doktori kažu da je to važan pokazatelj stanja vena, kao i rizika od moždanog i srčanog udara. Muškarci znatno češće oboljevaju od srčanih bolesti, a većina njih uspešno se leči ako sa terapijom počnu na vreme.

5. Krvni pritisak - poput povišenog holesterola, i visok krvni pritisak nanosi trajnu štetu krvnim sudovima i skraćuje život. Nakon 18-e, potrebno je barem svaka dva meseca meriti pritisak, posebno ako postoji genetska sklonost ka toj bolesti. Kod blago povišenih vrednosti krvnog pritiska valja smanjiti unos soli u ishrani, ako je potrebno treba i smršati. Kod drastičnijih slučajeva neophodni su i lekovi koji će regulisati pritisak.

6. Kolonoskopija - rak debelog creva je jedna od najčešćih malignih bolesti, a znatno češća je kod muškaraca nego kod žena. Jedan od razloga za to je što se nakon pojave simptoma muškarci prekasno javljaju lekaru, a i ređe odlaze na dijagnostičku kolonoskopiju. Nakon 50-e na kolonoskopiju treba ići redovno, a oni sa slučajevima te bolesti u porodici i ranije, već nakon 30-e.

7. Pregled prostate - svaki treći muškarac nakon 50-e ima neki oblik hronične upale prostate. One mogu prouzrokovati i rak, a redovni pregledi prostate i vađenje markera PSA u krvi najbolja su prevencija razvoja bolesti. Muškarci bi svakako trebali odlaziti urologu, u jednakoj meri kao što žene odlaze ginekologu.