clear sky
26°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Arčibald Rajs - Prijatelj za sva vremena

06.06.2014. 19:20
Piše:
Srbija Danas
Arčibald Rajs
Arčibald Rajs / Izvor: Youtube Printscreen

"Narod vam je hrabar i njegova hrabrost seže do junaštva. Mogu to sa pravom da kažem jer sam gledao vaše vojnike, a oni nisu bili ništa drugo do sam narod. Video sam i vaše ranjenike u pokretnim bolnicama i na operacionim stolovima. Retko bi im se jauk, pa ni jecaj oteo iz usta, a često ih usled nedostatka narkotika nisu ni uspavljivali", pisao je Arčibald Rajs o srpskom narodu za vreme Prvog svetskog rata.

Rodolf Arčibald Rajs, rođen je 8. jula 1875. godine kao osmo dete, od njih deset u južnonemačkoj pokrajini Baden. Posle osnovnog i srednjeg obrazovanja otišao je u Švajcarsku na studije gde je zvanje doktora hemije stekao već u 22. godini. U isto vreme, izabaran je i za asistenta za fotografiju, a potom je na Univerzitetu u Lozani postao priznat docent iz te oblasti.

Godine 1906. imenovan je za redovnog profesora kriminalistike i ubrzo je stekao ugled kriminologa širom sveta. Na poziv srpske vlade, došao je 1914. godine u Srbiju kako bi istraživao austrougarske, bugarske i nemačke zločine nad srpskim civilnim stanovništvom. Zahvaljujući njemu izmenjena je kriva slika Srba u svetu koju su Austrougari i Nemci plasirali, nazivajući nas divljacima.

Arčibald Rajs
Arčibald Rajs / Izvor: Youtube Printscreen

Rajs je odlazio na ratišta, pregledao ranjenike, posećivao bombardovana naselja, ne odstupajući u svojoj istrajnosti da služi pravdi i istini. Kao ratni repotrer objavljivao je članke za svetske časopise opisujući nehumano stradanje srpskog naroda, zbog čega je često bio na meti napada Centralnih sila pa i neutralne Švajcarske. Zajedno sa srpskim narodom prešao je Albaniju i učestvovao u proboju Solunskog fronta.

Srpska vojska, povlačenje
Srpska vojska, povlačenje / Izvor: Youtube Printscreen

Rajs je prvi upoznao svet sa austrougraskim zločinima u Mačvi i Podrinju nad srpskim civilima. Zgrožen na jednoj strani zločinima i zadivljen herojstvom srpske vojke na drugoj, Rajs se samoproglasio srpskim dobrovoljcem.

Bio je vrlo imućan i ugledan stručnjak. Blistava karijera bila je pred njim. Zbog Srbije se odrekao udobnog mondemskog života i posleratne godine je proveo u Beogradu u kući na Dobrom polju (Topčider) gde je i umro 8. juna 1928. godine. Testamentom je zaveštao da mu srce počiva na Kajmakčalanu kako bi večno bio sa srpskim vojnicima, herojima i osloboditeljima (naspram daleko moćnijeg neprijatelja), zbog kojeg je zavoleo ceo narod i zemlju.

Arčibald Rajs, kuća
Arčibald Rajs, kuća / Izvor: Youtube Printscreen

Kao svedok novoostvarene države posle rata, Rajs je doživeo i razočarenje o kojem je pisao u svojoj knjizi "Čujte Srbi" koja je dugo bila zabranjena za javnost. Opisujući mane srpskog naroda , Rajs je dodatno dokazao veličinu svog prijateljstva prema Srbiji, jer pravi prijatelji ne laskaju, oni govore istinu. Navodimo vam neke citate iz ovog dela.

"Narod vam je demokratičan i to zaista demokratičan, a ne na način političara. Među vašim ljudima čovek se ceni onoliko koliko je čovek, a ne po onome što su od njega učinili odelo i titule."

Arčibald Rajs, Čujte Srbi
Arčibald Rajs, Čujte Srbi / Izvor: Youtube Printscreen

"Vaš narod zna za samilost...Koliko puta sam u toku rata gledao kako dovode zarobljene neprijateljske vojnike iznurene od gladi i umesto da te ljude koji su im spalili kuće i masakrirali ženu i decu, zlostavljaju, vaši vojnici bi se smilovali nad njihovom sudbinom i davali im poslednje parče hleba iz džepa".

"Pre svega zašto vam se sela sve više prazne, a seoska omladina, koja sigurno ne bi bila suvišna na selu navaljuje u gradove da bi tražila zaposlenje. Sigurno ne zato što ih vaša sela, koja su osim retkih izuzetaka, jedno od najplodnijih i najnenaseljenijih u Evropi, ne bi mogla hraniti. Ne, oni dolaze u grad iz dva razloga: prvo danas mnogi mladi ljudi smatraju ponižavajućim da budu seljaci, pa žele da budu činovnici jer misle, a u velikoj većini slučajeva s pravom tako misle, da će im posao u svojstvu činovnika biti lakši. I zaista lično iskustvo mi je pokazalo da je polovina vaših činovnika loša i veoma lenja. Dovoljno je da uđete u poštu, gde bezbrojne mlade gospođice brbljaju, popravljaju šminku, a jedva da se potrude i to veoma neljubazno, da udovolje narodu kojem bi morale biti na raspolaganju."

Koliko vam je ovo poznato?

K.B