scattered clouds
17°C
22.05.2024.
Beograd
eur
117.1131
usd
107.829
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

BIA: U Siriji i na Bliskom Istoku se bori 25 Srba, što je zanemarljivo

01.04.2015. 15:28
Rat u Siriji
Rat u Siriji / Izvor: Profimedia

BEOGRAD - Na ratišta u Siriji i na Bliskom Istoku otišlo je oko 25 građana Srbije, što je zanemarljiva brojka u odnosu na BIH izjavio je direktor BIA Aleksandar Ðorđević.

On je objasnio da je ukupno iz Bosne i Srbije na tim ratištima bilo oko 300 ljudi.

“Srbija nije opterećena velikim brojem ljudi koji se nalaze u Siriji i na Bliskom Istoku, više ih ima iz Bosne, a veći je problem Kosovo. Ipak, precizne podatke, sto se tiče Kosova, nemamo”, rekao je Ðorđević u pauzi Parlamente skupštine NATO u Beogradu.

Prema njegovim rečim, BIH ima evidenciju tih osoba. “Oni imaju veliki broj ljudi, ali imaju evidenciju o tome. Srbija nema taj problem, znamo koliko je nastradalo, koliko je otišlo, a koliko je još uvek dole, ali to je zanemarljiva brojka”, istakao je on.

Ðorđević je naveo da se ne može definisati profil ljudi koji odlazi na ratišta, te da ima i onih sa kriminalnom prošlošću.

Upitan šta se promenilo posle donošenja zakona kojim je zabranjeno učešće na stranim ratištima, Ðorđević je odgovorio da se veliki broj vratio, pre svega onih koji su bili u Ukrajini.

“Tako da sada u Ukrajini ima samo nekoliko ljudi, a što se tiče Sirije i tog ratišta, pitanje je kako do njih dolaze informacije”, rekao je on.

Zaključio je da je prevencija neophodna da bi se izbegla ta dešavanja.

“Svaka država u ekonomskom i egzistencijalnom smislu ima drugačije mogućnosti za prevenciju, na kraju u informacionom smislu, ali se ona u Srbiji sprovodi”, naglasio je Ðorđević.