Bosna i Hercegovina bi izlaz na more u Boki Kotorskoj
Pitanje granica između republika bivše SFR Jugoslavije u velikoj meri nije rešeno ni danas, 23 godine posle istupanja prvih federalnih jedinica. Bosna i Hercegovina još uvek nije utvrdila međe sa Srbijom, ali ni sa Crnom Gorom, a jedan od predela koji bi mogao da bude predmet rasprave je Sutorina sa nekoliko okolnih naselja, čije se pitanje pojavilo posle sednice Predsedništva BiH, gde je jedna od tačaka dnvenog reda bilo upravo razgraničenje sa Crnom Gorom.
Po rečima Seada Kurtćehajića, profesora na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, Crna Gora ne poseduje potvrdu za vlast na pomenutim predelom jer joj on "ne pripada".
Bosna i Hercegovina su, tvrde Kurtćehajić i drugi, imala dva izlaza na more: Neum i ovaj koji traže "nazad", te da bi "povraćaj uzetog" pomogao BiH da se "vrati na staro" i tako olabavi svoj skoro stoprocentni kontinentalni položaj.
"Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore, i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vjekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Nijedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Treba zadržati dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bismo zadovoljili Crnu Goru", kaže Kurtćehajić.
I zaista, sve do te godine Sutorina, Igalo, Sušćepan, Prijevor, Ratiševina i Kruševice su bile deo Trebinjskog sreza, što je posledica Berlinskog kongresa 1878. godine, međutim ono što Kurtćehajić nije pomenuo jeste činjenica da je Crna Gora u zamenu za navedena mesta BiH ustupila predeo kod Sutjeske.
Na koncu, pitanje je da li bi, ako se krajevi uopšte "vrate", pripali Republici Srpskoj, tj. kako bi na to reagovali iz Federacije BiH. Naravno, tu je i pitanje da li je Crnoj Gori uopšte moguće "uzeti" ova mesta.