few clouds
14°C
03.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

PRETEČA MODERNIH USTAVA: Osam vekova od potpisivanja Velike povelje sloboda

15.06.2015. 19:49
Piše:
Srbija Danas
Potpisivanje Velike povelje o slobodama 2015.
Potpisivanje Velike povelje o slobodama 2015. / Izvor: SD/ilustracija

Velika Britanija danas obeležava 800 godina od potpisivanje Velike povelje sloboda (Magna carta libertatum), dokumenta koji je se smatra najstarijom pretečom modernih ustava.

Povelja je potpisana 15.  juna 1215, pod vedrim nebom, u uvali zvanoj Ranimidu, a od strane engleskog plemstva (barona) i kralja Jovana I Plantageneta (John I Plantagenet), brata čuvenog kralja Ričarda Lavljega Srca, koji je krenuo u krstaški pohod da povrati Jerusalim i Hristov grob od muslimanskih osvajača, ali i uvalio Englesku u silne dugove.

Kraljeva vlast potiče od naroda

Poveljom se po prvi put u nekoj srednjevekovnoj hrišćanskoj državi ograničila moć kralja, za koju se verovalo da dolazi od Boga. Stoga i ne čudi da je njeno donošenje dovelo do neslaganja između rimskog pape i kralja Jovana, s jedne i njegovih barona, s druge strane.

Potpisivanje Velike povelje o slobodama 2015.
Potpisivanje Velike povelje o slobodama 2015. / Izvor: Profimedia

Baroni su od kralja zahtevali da se odrekne određenih prava i da poštuje zakonsku proceduru, kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom. Međutim, samo tri dana po usvajanju Povelje, Jovan je tražio od pape osudu ovog dokumenta, što je i dobio, a četiri meseca kasnije to je dovelo do prvog Rata barona.

Iako je povelja ograničila kraljevsku moć i u svoje 63 stavke pokrila mnoga pitanja, uglavnom je zastupala feudalne interese plemstva. Pitanja kojima se bavila poveljom kretala su se od prava slobodnih ljudi na suđenje i pravdu, pa sve do težina i mera, ribarskih vrša i stranih trgovaca.

Magna carta je, takođe, ograničila prava šerifa, čuvala slobode i privilegije okruga i gradova i načinila sporazum sa Krunom da se neće mešati u prava Crkve, niti da će bez pristanka krunskog saveta nametati Klevetnički danak ili bilo kakav drugi porez.

Poštovanje povelje osigurano je konačnim stavkama, koje su davale ovlašćenje grupi od 25 barona da se podignu na oružje protiv kralja ukoliko se on ne bude pridržavao uslova Povelje.

Izgubivši apsolutizam u vladanju, koji je krasio ostale vladare tadašnje Evrope, Jovan I praktično je ostao "bez kraljevstva, bez zemlje" pišu njegovi savremenici, pa otuda i čuveno ime po kojem je ovaj engleski vladar postao poznat u srednjevekovnoj britanskoj istoriji - Jovan bez Zemlje (John Lackland).

Polje Ranimidu i spomenik označavaju mesto na kojem je Velika povelja o slobodama potpisana
Polje Ranimidu i spomenik označavaju mesto na kojem je Velika povelja o slobodama potpisana / Izvor: Profimedia

Preteča današnjih ustava

Ceremonija obeležavanja 800. godišnjice održaće se upravo u Ranimidu, blizu reke Temze, na istom mestu na kojem je kralj Džon bez Zemlje potpisao originalni dokument 1215. godine nakon što je izgubio rat protiv barona.

Proslavi će prisustvovati kraljica Elizabeta sa porodicom, kao i veliki broj vojvoda i plemića iz celog Ujedinjenog kraljevstva.

Iako su je kasniji engleski vladari često ignorisali, Velika povelja o slobodama je značajno uticala na razvoj principa engleske ustavne slobode i postala je model za ustave novih nezavisnih zemalja širom sveta. On je prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona i do današnje vladavine prava tj. pravne države.