clear sky
17°C
02.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

RATOVALO JE 110 MILIONA VOJNIKA: Pre 70 godina završen je Drugi svetski rat

09.05.2015. 06:30
Piše:
Tanjug
Drugi svetski rat
Drugi svetski rat / Izvor: Youtube Printscreen

Pre sedam decenija, 9. maja 1945. godine, kapitulirala je nacistička Nemačka. Taj dan obeležava se u Evropi kao Dan pobede.

U Berlinu je nešto posle posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. bezuslovnu kapitulaciju Nemačke potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel.

U ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa, i njihovih saveznika, još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja).

veterani
veterani / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/RT

U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika.

Precizan broj stradalih nije nikada ustanovljen. Procene govore o između 50 i čak 80 miliona poginulih, od čega između 38 i 55 miliona civila.

Tačni podaci o žrtvama ni na području nekadašnje Jugoslavije nisu utvrđeni. Državna komisija bivše Jugoslavije objavila je svojevremeno podatak da je poginulo ukupno 1.706.000 osoba, među kojima nešto više od 300.000 boraca.

parada1945
parada1945 / Izvor: Youtube Printscreen

Deveti maj je prihvaćen i kao Dan Evrope.

Francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman, naime, 9. maja 1950. godine objavio je deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinio ne samo nezamislivim, nego i nemogućim.

Suština njegovih ideja ogledala su u uspostavljanju zajedničkih tela, odnosno relacija, u prvo vreme u proizvodnji i distribuciji uglja i čelika kao temelja industrijske snage.

Obrazovanje naddržavnih tela u tim oblastima trebalo je da označi prve korake na tom putu. Šuman je prvenstveno imao u vidu odnose Francuske i Nemačke.

Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je vremenom prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu, da bi 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu bila proglašena Evropska unija.

Evropska unija
Evropska unija / Izvor: Profimedia

Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik potpisan je 18. aprila 1951. godine i potpisnice su bile: Francuska, Savezna Republika Nemačka, Italija, Danska i zemlje Beneluksa - Belgija, Holandija i Luksemburg.

Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana, 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.

Ugovor o EU, poznat i kao Ugovor iz Mastrihta od 7. februara 1992, stupio je na snagu 1. novembra 1993. godine i utvrdio je tri stuba EU: nadnacionalni, kao prvi stub, zajednicku spoljnu i bezbednosnu politiku, kao drugi stub, i saradnju u oblasti pravosuda i unutrašnjim poslovima, kao treći stub Unije.