clear sky
13°C
16.05.2024.
Beograd
eur
117.1216
usd
108.2155
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Dante je govorio o 9 krugova pakla, ali ovih 7 se nalaze na Zemlji

25.01.2015. 16:40
Piše:
Srbija Danas
Satana
Satana / Izvor: Profimedia

Naš svet je svet konflikta. Ratovi, manjeg ili većeg inteziteta, izbijaju svake godine, ponekad i više njih istovremeno. Da je čovek čoveku najveći neprijatelj, najbolje govori činjenica da u celokupnoj ljudskoj istoriji svega 200 godina je provedeno u miru. A kada živite u takvim svetu, kome je potreban pakao?

Ipak, Ministarstvo spoljnih poslova Španije je za svoje građane predstavilo sedam "najekstremnijih mesta" na kojima nikako ne bi trebalo da se nalazite ako niste pripadnik većinskog naroda, prenosi španski list "El Pais". 

Odlazak ne neko od ovih mesta jednak je smrtnoj kazni.

1) Jemen

Jemenski pobunjenici
Jemenski pobunjenici / Izvor: Profimedia

Jemen se do pre nekih 7 do 8 godina smatrao bezbednom zemljom u kojoj ste mogli kao turista da uživate u kulturi, istoriji, arhitekturi i jedinstvenoj prirodnoj lepoti ovih predela. Međutim, u prethodnih nekoliko godina, Jemen se pretvorio u jednu od glavnih svetskih baza terorističke grupe Al Kaide, konkretno onog ogranka koji je preuzeo odgovornost za napad na francuski satirični nedeljnik "Šarli Ebdo".

Al Kaida danas kontroliše veći deo teritorije Jemena, uključujući i prestonicu Sanu, a severni deo kontrolišu pobunjenici, pa bi tako strani turista, otišavši u Jemen, sebi potpisao smrtnu presudu jer bi se našao u središtu sukoba dve zaraćene strane.

2) Linija Durand

Ova administrativna granica između Avganistana i Pakistana nosi ime po Henriju Durandu, sekretaru spoljnih poslova britanskog protektorata koji je želeo da postavi granice tada kolonizovane Indije. Međutim, s nastankom Pakistana 1947. godine, ova linija se pretvorila u granicu koju ne priznaju ni Avganistanci ni Pakistanci.

Linija Durand
Linija Durand / Izvor: Profimedia

U ovom regionu žive Paštuni, narod koji ne pripada ni jednoj ni drugoj etničkoj grupi i koji je i dalje organizovan u plemenskim zajednicama. Mnogi Paštuni zagovaraju stav da bi ova zona trebalo da dobije nezavisnost i da tako nastane nova zemlja Paštunistan.

Osim toga, u čitav sukob su umešani i talibani, koji, potpomognuti vezama sa Al Kaidom i desetinama drugih islamističkih grupacija, dominiraju ovim regionom od osamdesetih godina prošlog veka.

3) Teritorije pod kontrolom Islamske države

Reč je o najozloglašenijoj islamističkoj grupaciji na svetu. Dok je u Siriji besneo građanski rat između vlasti i pobunjenika, ova grupa je uspela da svojom iznenadnom i krvavom ofanzivom izbije iz mora antidržavnih grupacija i za veoma kratko vreme osvoji velike delove Iraka a potom i Sirije.

Čovek kojeg je pogubila Islamska država
Čovek kojeg je pogubila Islamska država / Izvor: Youtube Printscreen

Njeni pripadnici se zalažu za uspostavljanje velikog islamskog Kalifata na teritorijiama više bliskoistočnih zemalja, zasnovanog na šerijatskom zakonu uz, kao što je svima već poznato, odrubljivanje glava, uništavanje svih pripadnika religija sem sunitske, prodaju i silovanje žena i brutalne zločine prema "nevernicima".

S toga je sasvim jasno zašto treba da izbegavate ova mesta ako planirate da doživite duboku starost. 

4) Delovi severne Afrike pod kontrolom Al Kaide

Teritorija na kojoj deluje magrebski ogranak zloglasne terorističke grupe zahvata nekoliko država: severni deo Čada, Nigera i Malija, kao i jug Alžira i Libije. Uglavnom je reč o pustinjskim predelima centralne Sahare.

Osim što je teritorija koju teroristi kontrolišu u užem smislu izuzetno opasna, treba uzeti u obzir i činjenicu da je situacija u Čadu vrlo nestabilna zbog nekoliko pobunjeničkih frakcija koje su u međusobnom sukobu, a i dalje se osećaju posledice građanskog rata koji je pogodio Libiju pre samo nekoliko godina.

5) Sever Nigerije

Posle Islamske države, druga islamistička grupa sa idejama Kalifata u Africi je "Boko Haram". Teroristi ove grupe stoje iza brojnih otmica i masakara.

Ubijeni civili u Nigeriji
Ubijeni civili u Nigeriji / Izvor: Foto: Facebook Printscreen

Najskoriji primer brutalnosti ovih ekstremista je masovni pokolj koji su sproveli u napadu na grad Baga koji se nalazi na granici Nigerije sa Čadom. U napadu je život izgubilo više od 2.000 ljudi, a krvavi bilans za 2014. godinu iznosi oko 9.000 mrtvih.

6) Delovi Somalije pod kontrolom islamista

U Somaliji se dešava ista stvar kao i u mnogim drugim zemljama sveta: država nema kontrolu nad čitavom svojom teritorijom. Na tim mestima stvar u svoje ruke uzimaju naoružane političke grupe.

Do pre samo par godina, zvanična vlast je pod kontrolom imala samo jedan deo Mogadiša, prestonice ove zemlje, a predsednik je živeo u bunkeru sa ogromnim obezbeđenjem. Ipak, uz međunarodnu pomoć, danas je situacija malo drugačija, prenosi "Blic".

Somalijski pirati
Somalijski pirati / Izvor: Profimedia

Zvanična vlast pod kontrolom drži malo veći deo teritorije, ali su naoružani pobunjenici i dalje "glavni" u dobrom delu Somalije.

Najmoćnija islamistička grupa u Somaliji je Al Šabab koji, između ostalog, finansira čuvene somalijske gusare.

7) Granica Venecuele i Kolumbije

Na drugom kraju planete, vodi se drugačiji vid rata. Mada se oružane snage dveju vlada trude da situaciju drže pod kontrolom, i dalje postoje crne tačke na ovoj granici koje su pod upravom revolucionarnih grupa FARC (Oružane revolucionarne snage Kolumbije) i ELN (Vojska nacionalnog oslobođenja) i koje su zbog toga izuzetno nebezbedne za turiste.

FARC
FARC / Izvor: Profimedia

Kidnapovanje radi otkupa je najčešći oblik monetarne prinude među ovim grupama, a najčešće žrtve su, pored visokih vojnih i političkih zvaničnika, strani turisti. Iako je poslednjih godina smanjen broj kidnapovanja, važno je pomenuti podatak da je, samo u Kolumbiji,  skoro 40.000 ljudi oteto tokom četiri decenije grđanskog rata.

Osim revolucionara, tu su i neizbežni trgovci drogom, pa se ova zona s pravom svrstava na listu najnebezbednijih mesta na svetu.