Skip to main content
hrvatska pravda

DVOSTRUKI ARŠINI HRVATSKE "JUSTICIJE": Više vredi hrvatska svinja nego srpski život

Foto: Srbija Danas
Pri pokušaju sumiranja onoga što je hrvatsko tužilaštvo uradilo po pitanju procesuiranja ratnih zločinaca, stiče se utisak da hrvatska “Justicija” treba dobro da iskalibriše vagu.

Istražili smo kako dvadeset godina od Oluje, zloglasne vojne akcije republike Hrvatske čiji je cilj bio zauzimanje najvećeg dela Republike Srpske Krajine i u toku koje je sa teritorije RSK izbeglo preko 250.000 Srba, izgleda realnost kada je privođenje pravdi onih koji su činili ratne zločine u pitanju.

Uvidom u službena dokumenta koja se tiču procesuiranja ratnih zločinaca stiče se utisak o, najblaže rečeno, skandaloznoj razmeri u broju procesuiranih pripadnika oružanih snaga Hrvatske sa jedne, i pripadnika JNA sa druge strane.

Oluja
Foto: Srbija Danas

Naime, prema zvaničnim podacima koje smo dobili od Sava Štrpca, bivšeg člana komisije Vlade RSK za razmenu zarobljenika i predaju posmrtnih ostataka i predsednika Informaciono- dokumentacionoga centra “Veritas”, procesuirano je više od 3.600 lica od kojih je tek 120 pripadnika oružanih snaga Hrvatske, dok su ostali pripadnici JNA.

Od tog broja, 1.577 lica ima aktivan status, što znači da su pod istragom, pod optužbom ili pravosnažno osuđeni. Ostali predmeti su obustavljeni u nekoj fazi krivičnog postupka, najčešće zbog smrti ili prekvalifikacije ratnog zločina u oružanu pobunu, dok su neki oslobođeni nakon suđenja ili su optužnice odbijene zbog povlačenja od strane tužioca.

"Od 1.577 procesuiranih, samo 45 su pripadnici oružanih snaga Hrvatske, dok su ostali pripadnici JNA, odnosno Srbi. To je poražavajuća statistika kojoj u prilog govori i činjenica da i bivši hrvatski predsednik Ivo Josipović u svojoj trilogiji o suđenjima pred hrvatskim sudovima navodi da su Hrvati zastupljeni tek sa nekih 1,93 odsto”, počinje priču za naš portal Savo Štrbac.

Štrbac podseća i na 2011. godinu kada je naše tužilaštvo konačno počelo da radi na predmetima koje su preuzeli od vojnih sudova i dostavilo optužnicu na kojoj su se nalazila 44 imena, između ostalih i Šeks, Glavaš i drugi.

"To je u Hrvatskoj izazvalo burnu reakciju i odmah je u Saboru, na predlog vlade donesen "zakon o ništetnosti", tj. o poništavanju sudskih akata i presuda, optužnica i sudskih rešenja vojnih i civilnih sudova bivših republika, kojim je odlučeno da samo pravosudna državna tela Republike Hrvatske mogu pred hrvatskim telima procesuirati državljane za krivična dela vezana za 'Domovinski rat'. Time se zapravo štite hrvatski ratni zločinci od izručenja, procesuiranja i zatvaranja u Srbiji”, kaže Štrbac i dodaje da taj zakon funkcioniše i dalje, Hrvati se pozivaju na njega, a od njegovog objavljivanja skoro da je prestala saradnja tužilaštava Srbije i Hrvatske.

On dodaje da to nije jedini primer dvostrukih aršina koje hrvatsko pravosuđe koristi prilikom rešavanja slučajeva iz takozvanog “Domovinskog rata”. Naime, visina izrečenih kazni i kvalifikacija ratnog zločina rečito govore o tome da pred hrvatskim pravosuđem nisu svi jednaki:

"Srbima se kao ratni zločin kvalifikuju krađa bele tehnike i kućnih aparata, kao i krađa domaćih životinja. Imali smo presudu gde je čovek osuđen na 8 godina jer je ubio 3 svinje i 4 konja čiji vlasnici su bili Hrvati. Sa druge strane, imamo slučaj Mihajla Hrastova, Hrvata koji je za ratni zločin Koranskom mostu 1991. godine u kojem je ubijeno 13 zarobljenih vojnika, posle 23 godine trajanja procesa osuđen na 4 godine zatvora. To je, otprilike, taj odnos”, navodi Štrbac i dodaje da je hrvatsko pravosuđe obesmislilo i degradiralo jedno od najozbiljnijih krivičnih dela kakvo je ratni zločin.

“Oni su tako ozbiljno krivično delo sveli na smejuriju, izrugivanje, ubijanje životinja i krađu bele tehnike. Da ne govorimo o tome što su i oni retki osuđeni Hrvati često dobijali kazne koje su ispod minimalne koja je određena za ratni zločin, a to je 5 godina. Postoje osuđenici za ratne zločine koji su u zatvoru proveli nepunih godinu dana”, navodi Štrbac za Srbijadanas.com.

Izbeglice iz Krajine
Foto: Profimedia

Sa druge strane, imamo ovdašnje pravosudne organe koji su samo jednog Hrvata pravosnažno osudili za ratne zločine nad Srbima. U pitanju je Veljko Marić, koji je nedavno izručen Hrvatskoj, iako se protiv njega vodi istraga za još jedno krivično delo ubistva.

Podsećamo, uz taj transfer Marića u Hrvatsku, bez obzira što nije bilo reciprociteta, ipak je dogovoreno i to da se pročešlja popis od oko 2.900 osoba koje žive u Srbiji, a koje Državno tužilaštvo u Hrvatskoj tereti za ratni zločin, dok srpska strana treba to da učini sa popisom od oko četrdesetak Hrvata, dakle opet očigledan nesrazmer u korist komšija.

Sve u svemu, kada se sumira stanje 20 godina nakon krvavog građanskog rata na prostoru bivše SFRJ, ostaje gorak osećaj da pravda nije ista za sve: Dok se Srpskom narodu sa 23.000 žrtava i ukupno 11 vekova robije svaki čas pokušava da prišije etiketa genocidnog, naše komšije iz Evropske unije organizuju pompeznu vojnu paradu kojom slave to što su pre 20 godina oterali 250.000 ljudi sa njihovih vekovnih ognjišta.

Pročitajte i:

+ Pošalji komentar 0 Pogledaj sve komentare

SD info

SD kosovo

SD hronika

SD svet

SD sirija

SD naoružanje

SD region

SD vojvodina

SD beograd

SD društvo

SD drug nije meta

Vremenska prognoza
Clear sky
4 Beograd