clear sky
15°C
27.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Inkluzija nije iluzija

08.09.2014. 08:18
Piše:
Aleksandra Vilić
deca i dečak sa Daunovim sindromom
deca i dečak sa Daunovim sindromom / Izvor: Profimedia

Termin „inkluzija" u školskoj praksi se najčešće odnosi na obezbeđivanje nastave deci sa posebnim potrebama uz ostalu decu, mada se može shvatiti i šire, kao obrazovanje sve dece i mladih ljudi. Ovo su priče koje svedoče da inkluzija nije iluzija u Srbiji.

Tanja Ranković iz UNICEFA kaže: "Prvi rezultati već vidljivi: sprovedena istraživanja pokazuju ogromne pomake u inkluziji romske dece i dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Ona objašnjava da inkluzivno obrazovanje treba da obuhvati široko partnerstvo lokalnih samouprava, roditelja, državnih institucija, nevladinih organizacija, kompetentnih profesionalaca, kao i drugih aktera.

Inkluzija u vrtiću

S. S. se suočila sa brojnim kritikama kada je želela da svog sina, koji je autističan, upiše u školu koja primenjuje inkluzivno obrazovanje. Ubeđivali su je da je to loše i za nju i za njenog sina i da joj je bolje da ostane kod kuće sa njim. Ona to nije želela i pružila je šansu inkluziji. "Mislim da je inkluzija put ka ostvarivanju tog sada nazigled neostvarivog sna: humanog društva. Inkluzija od vrtića pa kroz ceo život. Neke rezultate inkluzije, posle godinu i po dan pohađanja vrtića, već vidim na svom detetu: u govoru koristi par reči (mama, tata, daj, ajde, jao); kad je potrebno sam uzima nošu; samostalniji je u hranjenju i oblačenju iako ne u potpunosti ili ne onoliko koliko mi želimo. Pokretima traži ono što mu treba, pokazuje ili sam uzima ako može da dohvati. Mnogo toga zna i razume, i svaki dan nas iznenadi nečim novim", priča ona.

dečak sa Daunovim sindromom
dečak sa Daunovim sindromom / Izvor: Profimedia

Island je država pionir po uvođenju inkluzivnog obrazovanja u sve sfere. Dete sa smetnjama u razvoju mora da ide u vrtić. Ima svog personalnog asistenta koji je specijalni edukator i koji ga prati kroz sve faze razvoja. Dete boravi u redovnoj grupi koja broji do 15 dece, koji su kako smatraju terapeuti, zapravo najbolji učitelji. Roditelji te dece poštuju različitost.

"U vrtiću ima svoju asistentkinju, koja mu pomaže u osamostaljivanju, i koja sa njim radi po individualnom obrazovnom planu. To znači da on sa decom učestvuje u onim aktivnostima u kojima može da učestvuje: sklapanje slagalica, kockica, crtanje.... Dok oni uče pesmice ili pričice, pošto ne govori on radi sa asistentkinjom ono što voli i što najbolje zna i ume", objašnjava ona.

Inkluzija u srednjim školama

devojka sa Daunovim sindromom
devojka sa Daunovim sindromom / Izvor: Profimedia

Devojčica iz Erdevika koja je upisala srednju školu je još jedan od pozitivnih primera. Ona je tokom prva četiri razreda radila po planu i programu kao i ostala deca što joj nije odgovaralo i nije mogla da napreduje. Uvođenjem individualnog plana, počela je da čita i piše, koristi interpunkciju, uči pesme uz pomoć zvučne čitanke... Njeni roditelji su mislili da je to maksimum obrazovanja koji može da dostigne. Iz straha, nisu razmišljali o nastavku školovanja. Međutim, u razgovorima sa školskim Timom za inkluzivno obrazovanje odlučeno je da devojčica polaže završni ispit i da pokuša da upiše srednju ekonomsku školu.

Završni ispit je, takođe, bio prilagođen njoj. Imala je pomoć nastavnika-asistenta koji joj je čitao zadatke, pojašnjavao uputstvo i mogao da zapiše njen odgovor. Učenica je sama dolazila do odgovora, a insistirala je da ih sama i piše. Po upisu srednje škole, počela je saradnja njenih novih nastavnika i nastavnika iz srednje škole. Njen napredak se prati iz dana u dan, a način rada joj je u potpunosti prilagođen.

Saveti nastavnicima

devojčica sa Daunovom sindromom
devojčica sa Daunovom sindromom / Izvor: Profimedia

Saveti za nastavnike koji u odeljenjima imaju učenike sa specijalnim obrazovnim potrebama:

– Prihvatite činjenicu da smetnja ili invaliditet postoji. Nepriznavanje toga znači nepriznavanje ličnih svojstava nekih osoba.

– Usmerite se na sposobnosti koje učenik ima, a ne na njegove nesposobnosti.

– Neka učenik zna da može da vam se obrati kada mu treba pomoć.

– Učinite da školsko okruženje bude sigurno za učenika.

– Razgovarajte sa učenikom sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom kao što biste razgovarali i sa drugim učenicima.

– Kada se čini da je učeniku potrebna pomoć, pitajte da li možete da pomognete. Sa razumevanjem prihvatite i ako vas odbije.

– Uvek planirajte unapred kako biste obezbedili odgovarajući pristup učeniku.

– Po potrebi, organizujte pojedinačne nastavne sesije ili dodatnu nastavu za učenika.

– Konsultujte se sa stručnjacima i roditeljima o tome kako možete da pojačate podršku u učionici.