Krim nova “of šor” zona?
Oko 1,5 milijardi dolara (55,4 milijardi rubalja) dodelila je Moskva ruskoj Republici Krim i Sevastopolj da bi izbalansirali budžet za 2014. godinu. Ali kakvi su planovi Moskve u vezi sa poluostrvom?
Ranije ove godine, Ministarstvo finansija Rusije izdvojilo je 6,9 milijardi dolara (243 milijardi rubalja) za finansijsku pomoć novim oblastima ruske zemlje, a procenjuje se da će Krimsko poluostrvo od 2017. moći da funkcioniše bez deficita i bez novčanih pomoći. Ipak prosperitet u regionu, veoma će zavisiti od aktivnih koraka vlade u potrazi za pobedničkim ekonomskim putem.
Dugoročne poreske olakšice za nova preduzeća, ukidanje PDV-a u sektoru usluga, privlačenje investicija kroz podsticaje i, što je najvažnije, sečenje birokratije u svim sferama, neophodni su preduslovi u planu za razvoj Krima i Sevastopolja. Ovaj pristup doveo je do ideje o stvaranju posebne ekonomske zone u tom regionu, saopštio je krajem marta premijer Rusije Dmitrij Medvedev.
Sečenje zloglasne ruske birokratije je prioritet za unapređenje celokupnog poluostrva. Jedan od mogućih noviteta o kojima se raspravlja jeste stvaranje tzv. "civilizovane of šor” zone koja omogućava parnice pod britanskom jurisdikcijom, uz obostranu saglasnost, kao i pod ruskim arbitražnim sudovima. Međutim, još uvek nije jasno kako će se engleski zakon primeniti na teritoriju koju još uvek nisu priznale Ujedinjene nacije.
Vlada takođe razmišlja o scenariju "slobodne luke", gde bi se carinski deo nalazio van njenih granica i brodovi će biti u stanju da pristanu bez potrebe da prolaze kroz iscrpljujuće formalnosti graničnih prelaza.
Najbliži komšija ruske Republike Krim i Sevastopolj, Ukrajina, ima potencijal da postane glavni izvor investicija u regionu i zvaničnici su spremni da daju potrebne garancije i pomoć preduzećima iz Ukranije.
Posebna ekonomska zona će obuhvatiti čitavu teritoriju Krimskog poluostrva i to će omogućiti neoporezivanu isporuku robe regionu dok će domaći proizvodi biti označeni kao napravljeni u Carinskoj uniji.
(RT)