clear sky
14°C
11.05.2024.
Beograd
eur
117.1305
usd
108.6856
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Moderno ropstvo u Kataru: Radna nedelja od 100 sati

24.04.2014. 14:50
Foto: Profimedia/ Ilustracija
Foto: Profimedia/ Ilustracija / Izvor: Profimedia

Nesreće sa smrtnim posledicama na gradilištima, nedljudski uslovi rada, bez pauze i slobodnih radnih dana, seksualni napadi - žalosna su svakodnevica mnogih koji su tragajući za boljim životom posao pronašli u Kataru.

Iako, vlada Katara čini sve da ovakvu situaciju promeni,  izveštaj “Amnesti internešnela” nije pohvalan za ovu državu.

Studija koju je u sredu 23. aprila objavila ova organizacija za ljudska prva,  svedoči o ekstremno niskim platama, radnoj nedelji koja traje 100 sati, gotovo bez pauze ili slobodnih dana, o premalo sna, ponižavanju i nasilju.

Više od 130.000 stranaca u Kataru, uglavnom iz južne i jugoistočne Azije,  zaposleno je kao čistači, kuvari, dadilje, vozači i baštovani. Rade kod Katarana, Evropljana, Amerikanaca, Azijata i Afrikanaca.

“Amnesti“ od oktobra 2012. godine do marta 2013. godine razgovarao sa 52 radnice.

Žene su pričale su da su ih poslodavci premlaćivali, vukli za kosu, da su bacane niz stepenice… Jedna Indonežanka imala je ubodne rane od noža i ranu od pegle koja joj je pritisnuta na grudi. Žene su ispričale i da su silovane. „Ta silovanja retko su u izveštajima, jer žene se one boje da će od žrtve postati učesnice tog nedela.“, objašnjava predstavnica „Amnesti internešnela“ za Katar Regina Špetl.

Katarska fondacija za borbu protiv trgovine ljudima QFCHT registrovala je prošle godine na mesečnom nivou između 200 i 300 poziva s pritužbama.

Za svakog useljenika radnika predviđen je jamac, a to je po pravilu njihov poslodavac.

“Kroz taj ugovor o jamcu, radnici su svojim poslodavcima isporučeni na milost i nemilost“, kaže Špetl. Jer bez njegovog odobrenja – kod kućnih pomoćnica je to uglavnom glava porodice – ne smeju ni da promene posao, niti da napuste zemlju. Ako to urade, podležu kazni.

„Amnesti“ zahteva da Zakon o radu mora da važi i za kućne pomoćnice, a da Zakon o jamcima bude stavljen van snage ili bar iz temelja promenjen.

(Dojče vele)