clear sky
14°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Mozak ima unutrašnji brojač kalorija

04.12.2014. 18:37
mozak
mozak / Izvor: Profimedia

Naučnici su dokazali da je laka dostupnost i niska cena visokokalorične hrane kriva za porast gojaznosti.

Naučnici sa Montrealskog Neurološkog instituta sproveli su istraživanje kojim su zakljičili da ljudski mozak ima sposobnost da podsvesno bira hranu koju želimo da jedemo, ali na osnovu kalorijskog sadržaja. Rezultati su pokazali da većina ljudi bira visokokaloričnu hranu.

"Laka dostupnost i niska cena visokokalorične hrane kriva je za porast gojaznosti", objašnjava glavni autor studije Alen Degher. U studiji se od ispitanika očekivalo da ocene fotografije poznate hrane prema vlastitim željama, pa su ih ispitivači zamolili da predlože njihovu optimalnu kalorijsku vrednost. Rezultati su pokazali da gotovo svi ispitanici vole i konzumiraju masnu i "tešku" hranu, ali da nemaju predstavu o njenim kalorijama, prenosi "Association for Psychological Science".

žena jede meso

Tokom ispitivanja, praćena je moždana aktivnost ispitanika, na osnovu čega su naučnici zaključili da je aktivnost ventromedijalnog prefrontalnog korteksa (deo mozga koji je odgovoran za donošenje  odluka) povezana sa kalorijskim sadržajem hrane. Dok su ispitanici ocenjivali hranu uočena je povećana aktivnost insularnog korteksa (deo mozga odgovoran za procesuiranje senzornih svojstva hrane).

"Naša studija želela je da odredi na koji način svesnost o kalorijskoj vrednosti hrane utiče na područa mozga za koje se zna da učestvuju u vrednovanju moguće hrane. Moždana aktivnost ispitanika pratila je pravu kalorijsku vrednost", kaže Dagher.

Tim naučnika veruje da bi bolje razumevanje razloga zašto ljudi biraju baš tu hranu moglo pomoći u sprečavanju pojavljivanja mnogih rizičkih bolesti, poput gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa II tipa.