clear sky
12°C
27.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Najstrašniji logori Drugog svetskog rata

12.05.2014. 07:28
Piše:
Srbija Danas
Odela logoraša
Odela logoraša / Izvor: Profimedia

Dvadeseti vek doneo je ozbiljne naučne i kulturne napretke, ali je doneo i fabrike smrti - jedno od najvećih užasa čovečanstva.

Nacistička uverenja su podrazumevala nemogućnost raznovrsnosti unutar nacije, a krajnji cilj Hitlerove Nemačke je bio ujedinjenje svih naroda germanskog porekla zbog superiornog porekla. Hitlerova teorija je bila da nacije koje nisu u stanju da odbrane svoj teritorijalni integritet ni ne treba da ga imaju. Planovi o bukvalnom uništenju čitavih naroda su sprovođeni u fabrikama smrti, koncentracionim logorima, koji predstavljaju jedno od najvećih užasa čovečanstva.

Aušvic se nalazio u južnoj Poljskoj, na 50 km od Varšave i bio je najveći koncentracioni logor. Formiran je na tom mestu zbog odgovarajuće infrastrukture – u pitanju je bio veliki nenaseljen prostor sa izgrađenom poljskom kasarnom i postojala je železnička mreža kojom se odvijala deportacija.

U logor je deportovano 1,3 miliona ljudi, a ubijeno je njih 1,1 milion, najvećim delom Jevreja. Većina je umrla u gasnim komorama u kojima je korišćen gas ciklon B, ali je mnogo žrtava odneo i tešak prinudni fizički rad, kao i izgladnjivanje, streljanje i jezivi medicinski eksperimenti.

 

Aušvic
Aušvic / Izvor: Profimedia

Rudolf Hes, komandant logora, u Nirnberškom procesu izneo je podatak o smrti 2,5 miliona ljudi.

Kompleks se sastojao od tri logora: Aušvica I, Aušvica II (Birkenau) i Aušvica III (Monovic).

Zarobljenici su odmah po pristizanju selekcijom deljeni u dve grupe - prva je vođena u gasnu komoru (otprilike 75% njih – oni koji nisu ispunjavali fizičke predispozicije potrebne za naporan rad), a ostali su postajali logoraši. 

Jedna od najjezivijih figura Aušvica, svakako je Jozef Mengele, koji je zbog svog rada prozvan Anđelom smrti. Nad logorašima je vršio strašne neetičke eksperimente. Posebno su ga fascinirali blizanci, ljudi sa različitom bojom očiju i fizičkim abnormalnostima. Mengele je izbegao pravdi i doživeo duboku starost, a umro je kupajući se na brazilskoj plaži – udaivo se, jer je u tom momentu dobio moždani šlog.

Aušvic, cipele logoraša
Aušvic, cipele logoraša / Izvor: Profimedia

Treblinka je bio najveći od četiri logora Operacije Rajnhard (plana o istrebljenju poljskih Jevreja). U ovom logoru je ubijeno 750.000-850.000 ljudi. Logor je zatvoren posle pobune logoraša u kojoj je mali broj zatvorenika uspeo da pobegne. Jedan deo logora je imao uzbrdicu koju su nacisti ironično zvali ,,Put na nebo''.

Treblinka
Treblinka / Izvor: Profimedia

Sobibor, takođe formiran u okviru Operacije Rajnhard, logor je u kom su vršene masovne egzekucije u gasnim komorama sa izduvnim gasovima iz benzinskog motora. Posle uništenja logora, Nemci su na mestu na kome se nalazio posadili šumu kako bi prikrili tragove zločina ovde izvršenih.

Sobibor
Sobibor / Izvor: Profimedia

Buhenvald je jedan od prvih i najvećih nacističkih logora na tlu Nemačke. Zatvorenici su uglavnom prinudno radili u fabrici oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, Roma, Sinta, ali i kriminalaca, homoseksualaca, političkih zatvorenika, uglavnom komunista i anarhista, kao i lekara, umetnika i pripadnika plemstva.

Buhenvald
Buhenvald / Izvor: Profimedia

Dahau je bio prvi logor otvoren u Nemačkoj, na mestu napuštene fabrike municije. Služio je kao model za ostale nacističke logore – oragnizacija i raspored ovde utrvđeni su primenjeni i na ostale logore. U Dahau su bile mnoge ugledne ličnosti srpske nacionalnosti – Patrirajh srpski Gavrilo, vladika Nikolaj Velimirović, profesor Vladeta Popović, glumac i režiser Stevo Žigon i drugi.

Krematorijum u Dahau
Krematorijum u Dahau / Izvor: Profimedia

Bergen-Belzen je logor u severnoistočnoj Nemačkoj koji je odneo mnogo života, prvenstveno od zaraznih bolesti i posledica užasnih uslova i tretmana kom su zatvorenici bili izloženi. Najpoznatiji zatvorenici ovog logora su svakako Ana Frank i njena sestra Margot, kao i češki slikar Jozef Čapek. U Bergen-Balzenu je bilo dozvoljeno da se porodice tokom dana sastaju, što u ostalim logorima nije bio slučaj.

Tavan u kom se Ana Frank krila, pre nego što su je odveli u logor, izgledao je ovako:

Tavan Ane Frank
Tavan Ane Frank / Izvor: Profimedia

Mauthauzen je jedan od prvih masivnih kompleksa koncentracionih logora u Nacističkoj Nemačkoj. Dva glavna logora kompleksa Mauthauzen i Gusen I su bili jedini u Evropi koji su imali oznaku III razreda, što je značilo da je njihova glavna namena zatvaranje političkih neprijatelja Rajha.

Mauthauzen
Mauthauzen / Izvor: Profimedia

Naravno, ne treba zaboraviti na činjenicu da je i u tim užasnim vremenima bilo ljudi koji nisu izgubili čovečnost, onih zbog kojih svet nije stao.