clear sky
20°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

POSLE BANKE POTOP: Šta kad je plata malo veća nego rata?

25.05.2015. 18:16
Novac
Novac / Izvor: Profimedia

Prosečan srpski dužnik ima kredit po gotovo svim osnovama, te banci duguje 9.688 dinara za dozvoljeni minus, još 39.578 dinara je zadužen na kreditnim karticama, a plaća i mesečne rate za stambeni kredit vredan 60.000 evra. Suma sumarum, on tako svakog meseca mora banci da iskešira najmanje 29.850 dinara.

Naime, prosečan dužnik svakog meseca banci uplati 27.600 dinara za ratu za stambeni kredit, zatim najmanje 2.000 dinara za kreditnu karticu, te minimum 250 dinara za dozvoljeni minus.

S druge strane, prosečna plata iznosi 43.121 dinar, te se prostom računicom dolazi do podatka da dužniku, nakon što izmiri sve mesečne obaveze prema banci, ostane samo 13.271 dinar. Kako preživi s tim novcem do sledećeg meseca, zna samo dužnik.

Podaci Udruženja banaka Srbije (UBS) pokazuju da su građani na kraju aprila ove godine bankama ukupno dugovali čak 45,6 milijardi dinara po osnovu minusa na tekućim računima, oko 35,3 milijarde dinara za kreditne kartice, te 5,2 milijarde po osnovu lizinga.

U proseku 16 odsto dužnika kasni sa otplatom svojih obaveza duže od 60 dana, što ne iznenađuje, s obzirom na to da realno ljudi u Srbiji zarađuju sve manje. Stručnjaci objašnjavaju da je nekoliko razloga uticalo na povećanje zaduženosti građana.

"S jedne strane, na veću zaduženost je svakako najviše uticao pad standarda, ali su u velikoj meri uticale i promene kurseva valuta. Naime, u poslednje vreme su neke valute imale veći rast u odnosu na dinar nego što je ranije bio slučaj. Zarade građana su pak u dinarima, dok su pretežno uzimali kredite indeksirane u devizama, te su i s te strane u nepovoljnijem položaju", objašnjava ekonomista Milan Kovačević.

On je dodao da je u tom pogledu jedino pozitivno što se pojačava trend dinarizacije, te se i štednja i krediti u većoj meri pomeraju u pravcu dinara, piše Alo.

Svaki Srbin u proseku banci dužan čak 478 evra više nego pre devet godina, te duguje ukupno 879 evra.