Smak sveta na pomolu?
Susret koji će se dogoditi 16. marta 2880. godine pruža dodatnu naučno-istraživačku vrednost.
Šta je 1950 DA?
Sam asteroid je otkriven 23. februara 1950. godine kada je posmatran ukupno 17 dana. Praktično pola veka je prošlo kada je 31.12.2000 godine ponovno uočen objekt, prepoznat kao izgubljeni 1950 DA. Zanimljivost u ovom slučaju leži u činjenici da je tog dana bilo obeleženo tačno 200 godina od otkrića prvog asteroida - Ceres.
Po ponovnom otkrivanju 1950 DA izvršen je niz posmatranja i radarskih merenja s Goldstonea i Areciboa. U razdoblju od 3. do 7. marta 2001. godine, asteroid se nalazio na udaljenosti od 7.8 miliona kilometara od Zemlje. Radarski odjeci su ukazali na postojanje blago asimetričnog sferoida srednjeg prečnika od 1.1 kilometar. Optička posmatranja su dovela do zaključka kako je brzina rotacije asteroida izuzetno visoka - oko svoje ose 1950 DA se okrene za 2.1 sat što ga čini drugim najbrže rotirajućim asteroidom ove veličine.
Mogućnost sudara
Dodatnim istraživanjem i merenjima, ustanovljeno je da postoji trenutak u putanji asteroida koja diže mogući sudara sa Zemljom. Giorgini je sa grupom naučnika u radu "Asteroid 1950 DA's Encounter With Earth in 2880: Physical Limits of Collision Probability Prediction" izračunao da je mogućnost sudara Zemlje s asteroidom najviše 1:300, verovatno čak i manje od toga. Međutim, ono što je privuklo širu pozornost javnosti je verovatno činjenica da i ova mogućnost može predstavljati rizik od sudara 50% veći od prosečne opasnosti svih ostalih asteroida od danas do 2880. godine.
U ovom trenutku, 1950 DA je jedini poznati asteroid koji ima pozitivnu vrednost na PTS lestvici i ona iznosi +0,17. Treba jasno reći kako će s dolaskom novih i preciznijih merenja, mogućnost sudara i dalje, najverovatnije, opadati. Mediji će morati pronaći neku novu apokalipsu koja će ih zabaviti.
Buduća posmatranja
Ono što je nteresantnije u samoj priči je i činjenica da je ovo jedan od najdetaljnije istraživanih asteroida. Članak objavljen u magazinu Science upućuje na činjenicu da je 1950 DA za sada jedini asteroid čija mogućnost, kao i posledice mogućeg sudara, zavise primarno od našeg (ne)poznavanja njegovih fizikalnih svojstava, a ne o neodređenosti orbitalnih elemenata. Takođe, ovo je i jedini poznati slučaj u kojem gravitacijska rezonancija kontroliše povećanje orbitalne neodređenosti pre mogućeg vrlo bliskog planetarnog sastava.
Iduća prilika za povoljno radarsko posmatranje asteroida je 2032. godine, a dodatne će pratiti još 2074. i 2015. godine. Uzimajući u obzir mnoštvo podataka koji su prikupljeni ili će to tek biti, ovaj asteroid predstavlja i svojevrsni laboratorij za testiranje naučnih pretpostavki.
Jasno je kako je sam asteroid zagonetan. Definitivno je preterano reći da "krši zakone fizike". Možemo govoriti kako nije sasvim tipičan utoliko što ga ne možemo niti smatrati jednim celovitim nebeskim telom već više nakupinom gromada. Tim više njegova brzina rotacije predstavlja veću zagonetku i postavlja otvoreno pitanje o celovitosti samog objekta.
Naime, sama gravitacijska sila ne bi bila dovoljna da uz ovu brzinu rotacije objekta sačuva njegovu strukturalnu celovitost. Hoće li pri tome moguća šteta za Zemlju biti veća ili izbjegnuta, teško je reći... Međutim, do 2880. godine nas deli oko 35 generacija i nada kako ćemo, bude li potrebe, imati znanje i sredstva za obranu od mogućeg sudara.