clear sky
16°C
26.05.2024.
Beograd
eur
117.1154
usd
108.3399
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Svaki deseti nema da plati advokata

28.06.2014. 04:54
čekić, knjige advokata
čekić, knjige advokata / Izvor: Profimedia

Beograd - Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaće ubuduće svi socijalno ugroženi građani sa evidencije centara za socijalni rad i oni iz "ranjivih kategorija".

U te kategorije spadaju: deca bez roditeljskog staranja, osobe u postupku oduzimanja ili s oduzetom poslovnom sposobnošću, žrtve porodičnog nasilja, torture i trgovine ljudima, kao i azilanti.

Ovo su novine koje donosi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Prema rečima Čedomira Backovića, pomoćnika ministra pravde za evropske integracije, zakon je trenutno pred međunarodnim institucijama i Evropskom komisijom, koje analiziraju da li je u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim standardima i praksi. Posle toga ide u Vladu, a pred poslanicima bi trebalo da bude pre letnje pauze, pišu "Večernje novosti".

"Zakon definiše 12 vrsta postupaka kada nije moguće dobiti besplatnu pravnu pomoć, među kojima su privredni sporovi, postupak registracije pravnog lica, naknada štete za povrede časti i ugleda, krivična dela po privatnoj tužbi, kada vrednost spora višestruko nadmašuje pričinjenu štetu, kada je zahtev suprotan zakonu ili kada je zloupotrebljeno pravo na besplatnu pravnu pomoć", navodi Backović.

To znači da država neće finansirati komšijske čarke zbog zalutale kokoške, koje završe na sudu, ma koliko komšije bile siromašne.

Nevladine organizacije su imale mnogo primedbi na nacrt ovog zakona, tvrdeći da će suziti broj onih koji će moći da konkurišu za pomoć, da će ih svesti na socijalne slučajeve, kao i da nije dobro što je zastupanje pred sudom dozvoljeno samo advokatima i predstavnicima lokalne samouprave.

"Svesni smo da je lakše osnovati NVO ili se u nju učlaniti, nego završiti pravni fakultet i položiti pravni ispit. Ali, Ministarstvo pravde mora da brine o integritetu i kvalitetu sudskih procesa. Posvećeni smo učešću civilnog društva u zakonodavnoj delatnosti i zato smo sproveli opsežnu javnu raspravu i finalnu verziju zakona unapredili mnogim predloženim rešenjima. Ali suština demokratije je  u balansiranju suprotstavljenih ineteresa, koji su u ovom slučaju želje entuzijasta da besplatna pravna pomoć bude pružana svima kao i zdravstvena zaštita i s druge strane ograničenja finansijskih kapaciteta države", istakao je Backović.