clear sky
25°C
29.04.2024.
Beograd
eur
117.1205
usd
109.1422
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ZMAJ OD PAPIRA: Ako neka vojska može da pobedi američku, to je ova. Ali, oni to ne žele?

27.06.2015. 01:11
Zveckanje oružja u Južnokineskom moru
Zveckanje oružja u Južnokineskom moru / Izvor: Profimedia

Američki analitičari navode da je Kina potpuno nemoćna što se tiče intervencija van svojih granica, iako ima vojni kapacitet koji se razvija velikom brzinom, a kinesku vojsku nazivaju "papirnim tigrom".

Prema godišnjem izveštaju američkog Ministarstva odbrane, "Kina nije svetska vojna sila, niti ima aspiracije da to i postane".  Međutim, nastavlja se u izveštaju, "to ne znači da Kina ne predstavlja pretnju po Sjedinjene Američke Države".

Povod za sastavljanje detaljnog izveštaja o kineskim vojnim kapacitetima je nedavni sukob dve zemlje u vodama Južnokineskog mora, gde Amerikanci "brane interese svojih saveznika od kineske agresije". 

Slabosti Kine?

Ono što se navodi kao najveći nedostatak kineske armije jeste manjak eksperata, kao i borbenog iskustva, s obzirom da Kina već dugo nije ratovala ni sa jednom državom.

Kineska mornarica
Kineska mornarica / Izvor: Profimedia

Kao drugu bitnu stavku, koja se tiče modernog kineskog naoružanja, izveštaj navodi da je reč o "dizajnima američke i drugih vojnih industrija koje su ukrali kineski hakeri".

Ono što je najbitnija razlika između Kine i SAD jeste to što Kina nema aspiracije da se bori van svojih granica, dok Amerikanci ratuju širom planete već decenijama. Kinu zanima isključivo ono što se dešava unutar njenih granica. 

Doktrina "aktivne odbrane"

Najveći uticaj na razvoj kineske vojske i sistema odbrane imala je brutalna okupacija Japanaca tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka, koji su naveli Kinu da iz korena promeni svoju vojnu politiku.

Nakon Drugog svetskog rata, Kina se skoncentrisala na razvijanje odbrambenih mehanizama koji bi u potpunosti sasekli svaki pokušaj vojne invazije.

Kineska vojska
Kineska vojska / Izvor: Profimedia

Doktrina "aktivne odbrane", koju je usvojila kineska vojska, predstavlja metod manevara koji centar borbi odvlače iz srca države na njene granice, gde se raspoređuje najveći broj vojnika i stvara svojevrsni odbrambeni prsten. 

"Napadamo jedino u slučaju da neko prethodno napadne nas" - glasi moto kineske mornarice.

Izveštaj američkog Ministarstva odbrane u svom drugom delu upoređuje naoružanje koje poseduju SAD i Kina, te patriotski ukazuje na to koliko su SAD bolje naoružane i jače od Kine. Počev od aviona, do mornarice, konstantno stavljajući akcenat na to da je "kinesko oružje kratkog dometa".

Kineska mornarica
Kineska mornarica / Izvor: Profimedia

"Što su udaljeniji od kineskog tla, to su bespomoćniji", navodi se u jednom pasusu izveštaja. 

Potencijalna žarišta

Iako bi nekome na prvi pogled ovakva detaljna analiza kineske vojne moći od strane američkog ministarstva delovala preterano, nije. Sjedinjene Države i te kako imaju mnogo potencijalnih konfliktnih situacija u kojima bi na mestu njihovog suparnika mogla da se nađe Kina.

Prvi je već pomenuti problem u Južnokineskom moru, gde smo u prethodnih mesec dana već videli nekoliko "odmeravanja snaga" kineskih borbenih aviona i američkih brodova.

Američka pomorska grupa
Američka pomorska grupa / Izvor: Profimedia

Prava na ostrva u Južnokineskom moru, pored Kine, polažu i Tajvan, Filipini, Bruneji, Malezija, Vijetnam i Japan. Čisto da se razumemo, nisu ostrava ta koja su toliko bitna, već ogromne rezerve nafte i gasa koje počivaju ispod njih. 

Drugo potencijalno žarište mogao bi da bude Tajvan, koji već decenijama teži nezavisnosti i tcepljenju, koje SAD u potpunosti podržavaju. Kina je, sa druge strane, najavila da će napasti Tajvan u slučaju pokušaja otcepljenja.

Imajući u vidu da su SAD u vojnom savezu sa Tajvanom, Japanom i Filipinima, koji su protivnici Kine, potencijalni vojni sukob možda i nije toliko nerealan koliko se čini.