clear sky
15°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Ersan Mondtag, nemački reditelj turskog porekla: Mi smo zapravo agresori, mi činimo nasilje

29.09.2017. 07:52
Piše:
Srbija Danas/Tanjug
Ersan Mondtag
Ersan Mondtag / Izvor: Foto: Facebook/Ersan Mondtag
Intervju u okviru 51. Bitefa.

U okviru 51. Bitefa sinoć je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu izvedena predstava "Sneg" po romanu turskog nobelovca Orhana Pamuka, u režiji mladog nemačkog reditelja turskog porekla Ersana Mondtaga.

Bitef nastavlja svoju ulogu spajanja kultura i promovisanja najinventivnijih svetskih umetnika, ovoga puta pružajući najširu međunarodnu vidljivost mladom reditelju koji se smatra zvezdom u usponu pozorišta nemačkog govornog područja.

Mondtagova druga predstava "Istrebljenje" po drami mlade nemačke autorke Olge Bah zatvoriće u subotu Bitef festival, a reditelj ističe da njegova dva komada povezuje to što su oba o grupama ljudi koje pokušavaju da pronađu način komunikacije koja neće voditi nasilju.

U fokusu predstave "Sneg", kako kaže, jeste grupa osoba (nije definisano da li su muškarci ili žene) koja biva podeljena zbog različitog pogleda na sistem.

- Počinju da se bore, u jednom trenutku sve izmiče kontroli i pitaju se kako su došli do toga, to je trenutak bespomoćnosti jer ne znaju kako da izađu iz situacije. Predstavu smo pripremli u vreme terorističkog napada u Francuskoj, kada je na ulici upucano 120 ljudi i tada smo se pitali kako je to moglo da se desi, kako smo došli do tog trenutka. To više nije bilo pitanje besa, već bespomoćnosti, niko nije znao kako da se nosi sa tim, šta možemo da uradimo. To je jedna od tema koje me interesuju - objasnio je Mondtag u intervjuu Tanjugu.

Smatra da pozorište mora da reflektuje različite realnosti kako bi shvatili šta je zapravo naša stvarnost, ima zadatak da nam ukaže da ima mesta za sve nas, ali da moramo da se slažemo, da nađemo jezik, sistem, da definišemo kulturu kao perfektan način koegzistiranja. 

Mondtag je rođen i odrastao je u Nemačkoj. Ima porodicu u Turskoj, ali tu zemlju poznaje iz poseta tokom leta. Ipak primećuje da njenu sadašnjost odlikuju vrlo složeni i konfliktni odnosi i da "nije u pitanju samo odnos Turske i Nemačke, već je to odnos Turske i Evrope, Turske i zapadnog sveta, ali i Turske i Rusije, pa Turske i Saudijske Arabije".

- Ne radi se tu samo o Erdoganu i Merkelovoj, već je reč o vrlo kompleksnom konfliktu. U Turskoj više ne postoji demokratija, na snazi je diktatutra i to se desilo vrlo brzo. Ljudi više ne mogu da putuju u Tursku, plaše se da ne budu uhapšeni, poznajem lično ljude koji su uhapšeni. Ljudi se osećaju bespomoćno, kao da su izgubili svoje društvo - kaže Mondtag.

Ističe da Evropska unija ima velike probleme.

- Odigrava se rat pored naših granica, koji je povezan i sa našom stvarnošću. Nije to bilo koji rat, u tom ratu se koristi naše oružje, naše vojske se bore, ljudi nam dolaze, njima se manipuliše - primećuje reditelj.

On naglašava da svetom vlada uzavrela situacija, da nema više prijateljstva među nacijama, svi pronalaze svoj interes na uštrb drugog i dodaje da "moramo da se izborimo sa tim problemima".  Mondtag skreće pažnju da ti problemi nisu od juče, da iza toga stoji dug istorijski proces koji datira iz kolonijalnog perioda. 

- Važno je, posebno za nas iz zapadnog sveta, da shvatimo da taj konflikt ne dolazi od drugih, da je to i naš konflikt. Mi trenutno imamo konflikt sa Rusijom, tu su različiti interesi na Bliskom istoku. To nije njihov konflikt, a mi samo pokušavamo da im pomognemo. Mi smo zapravo agresori, mi činimo nasilje. To je prvo što moramo da shvatimo i onda da se borimo protiv toga - poručio je Mondtag.

U predstavi "Istrebljenje", koja je na programu Bitefa 30. septembra, dvadesetdevetogodišnji reditelj gradi vrstu generacijskog portreta karakterističnog ne samo za Nemačku, već i za druge bogate zapadne zemlje.

- To je priča o grupi ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama na Zapadu koji rade ili se provode na zabavama, drogiraju se, teže da dobro izgledaju, to je narcistička generacija. Na prvi pogled se čini da nemaju nikakve probleme, ali ispod površine, tu je zapravo vrlo nasilan pokret u njihovim glavama - rekao je Mondtag.

- Pričamo o terorizmu u našim društvima, ali imamo jednu veliku generaciju narcističkih ljudi koji se osećaju bespomoćno, počinju da se mrze, da mrze sebe, svet i to vodi nasilju. ''Istrebljenje'' se odnosi na istrebljenje naše demokratije, kulture. Nije to nekoliko klinaca sa Bliskog istoka koji čini terorizam, to nije ono što uništava naše strukture, to činimo mi iznutra. ''Istrebljenje'' govori o autodestrukciji - objasnio je reditelj.

Junaci njegove predstave zloupotrebljavaju sve slobode savremenog zapadnog društva, a Mondtag kaže da za njega sloboda je nešto prirodno.

- To je opasno, jer obično ne primećujete postojanje nečega što je uvek tu i ne borite se za to. Moja generacija se nije borila za slobodu, ali kada osetimo da je sloboda ugrožena od Trampa, Mađarske, Poljske, desnog populizma, kada bivaju napadnuti homoseksualci, islamisti, Jevreji, razne manjine, shvatimo da sloboda nije nesto što je uvek prisutno - rekao je on.

Kao državljanin Nemačke, kaže dalje, najslobodniji je u Evropi.

- Imam ekonomsku slobodu, mogu da putujem gde god hoću, da radim gde god hoću, imam luksuz u svojoj zemlji. Velike su razlike u slobodama, nema ekonomskog balansa u svetu i to automatski vodi nasilju - ocenio je Mondtag.

Mondtag ističe da je nemačko pozorište trenutno najraznovrsnije u svetu, pruža mnogo mogućnosti i srećan je što je deo toga, a trenutno u Hamburgu priprema Eshilovu "Orestiju" za koju kaže da govori o nastanku demokratije.

 

Piše:
Srbija Danas/Tanjug
29.09.2017. 07:52