few clouds
23°C
27.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Preminula Branka Radović

03.12.2023. 20:38
Piše:
Srbija Danas
Pevačica
Pevačica / Izvor: Shutterstock

Svet kulture zavijen je u crno zbog ove vesti.

Dugogodišnja direktorka Opere i teatra "Madlenianum", profesorka, muzikolog i kritičarka Branka Radović preminula je u 74. godini, saopšteno je iz ovog beogradskog teatra.

Branka Radović bila je dugogodišnji profesor i dekan Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, vrsni kritičar i teoretičar muzike, a od 2010. do 2017. godine direktor Opere i teatra Madlenianum, i upravo je zahvaljujući njoj na scenu ovog teatra postavljena integralna verzija opere Stevana Hristića "Suton", podsećaju iz ovog pozorišta.

Preminula zvezda serije "Seks i grad": Porodica saopštila tužne vestiBani

Preminula zvezda serije "Seks i grad": Porodica saopštila tužne vesti

Beživotno telo čuvene Rite iz "Moćnih rendžera" pronašao je komšija, krila je da boluje od opake bolesti, a robot ju je zamenio u nastavku popularne serijeRita

Beživotno telo čuvene Rite iz "Moćnih rendžera" pronašao je komšija, krila je da boluje od opake bolesti, a robot ju je zamenio u nastavku popularne serije

Branka Radović rođena je 1949. godine na Cetinju. Diplomirala je najpre na odseku za jugoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu 1973, a godinu dana kasnije i na odseku muzikologije na Fakultetu muzičke umetnosti. Magistarski rad odbranila je na katedri za srpsku istoriju muzike 1988. a doktorat na katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta 1999. godine.

Pedagogijom se dugo godina bavila u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Beogradu, a od 1995. do 1999. bila i direktor škole. Radila je na fakultetima muzike u Cetinju i Istočnom Sarajevu, Novom Sadu kao profesor istorije muzike i muzičkih oblika. Od 2003. godine bila je profesor istorije muzike FILUM-a u Kragujevcu, a od 2010. i redovni profesor na istom fakultetu, potom i dekan.

Usavršavala se iz oblasti muzikologije u Francuskoj, a iz oblasti opere u Nemačkoj i Italiji.

Bavila se i muzičkom kritikom, najpre na Trećem programu Radio Beograda, a docnije u dnevnim listovima "Borba" i "Politika", gde je decenijama pisala kritike opere.

Radovićeva je bila i glavni i odgovorni urednik časopisa "Pro musica", saradnik brojnih muzičkih časopisa, pisac naučnih radova koje je izlagala u zemlji i u inostranstvu.

Potpisala je i nekoliko knjiga: "Mala istorija muzike", "Gorski vijenac i druga muzičko-scenska dela Nikole Hercigonje", "Otmenost posrtanja", "Njegoš i muzika", "Summa Xeniana", monografiju o kompozitorki Kseniji Zečević…

Bila je aktivna u mnogim žirijima i komisijama u zemlji i inostranstvu, a od 2007. je bila selektor festivala "Mokranjčevi dani" u Negotinu.