Banke nas deru i kad letujemo, evo na ŠTA treba da obratimo POSEBNU PAŽNJU i KAKO DA SE ZAŠTITIMO
Kada biramo aranžman za odmor, uglavnom se rukovodimo cenom, dok retko obraćamo pažnju na bitnu stavku u ugovoru - koja banka stoji iza te turističke agencije.
Međutim, ukoliko zanemarite ovu činjenicu, letovanje može da vas košta nekoliko nekoliko hiljada dinara više.
Naime, agencije ponude reklamiraju u evrima, ali aranžmane naplaćuju u dinarskoj protivvrednosti po najvišem, prodajnom kursu, a on se razlikuje od banke do banke. Pošto turistička agencija nije finansijska ustanova, pa sama ne može da određuje kurs, ona koristi kurs, banke u kojoj ima otvoren račun. Tako bi, u zavisnosti od banke, aranžman od 400 evra mogao na kraju da vas košta još 3000 dinara.
Ovako će deca u školama nadoknaditi izgubljene časove: Đacima tri radne subote i raspusti kraći za dan
A kada se uzme u obzir da je čak milion naših turista prošle godine putovao u inostranstvo, čini se da nije nimalo zanemarljivo koliko banke mogu da zarade na turističkim aranžmanima.
Dušan Uzelac, direktor finansijskog portala "Kamatica", objasnio je da odmor plaćamo po efektivnom prodajnom kursu na dan uplate koji je uvek veći od srednjeg ili kupovnog.
- Prilikom plaćanja obračunava se efektivni prodajni kurs, koji od prodajnog može biti veći i 10 odsto, stoga, kupujete arnžmane koji vas mogu koštati nekoliko hiljada više. Efektivni prodajni kurs je onaj koji se računa prilikom plaćanja ka inostranstvu i on je najskuplji. Mi agenciji plaćamo u dinarima, ona ih pretvara i isplaćuje u naše aranžmane. Pošto se naplaćuje u inostranoj valuti, agencija prosto mora da obavi konverzaciju, i to efektivnom kursu matične banke - kaže on.
Da li će ŠKOLSKA GODINA zbog gripa i dužeg raspusta biti PRODUŽENA? Direktori beogradskih škola NEMAJU DILEMU
Glavno je pitanje, dodaje Uzelac, zbog čega turističke agencije ne iskazuju cene aranžmana u dinarima.
- Ovako plaćate u drugim valutama i ne znate koliko ćete, npr. letovanje, na kraju tačno da platite. Kada biste se požalili agenciji, oni bi vam rekli da tako zahteva banka, a ako uputite primedbu banci, oni bi vas uverili da je takav zakon, i tako ukrug. Niko ne preuzima odgovornost, a građani plaćaju skuplje - navodi Uzelac.
Država bi problem sitnog potkradanja turista mogla da reši na dva načina, smatra Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA). Međutim, svakako bi putnici plaćali više.
- Država može da potpiše da obračunavamo cenu po srednjem kursu, međutim, u tom slučaju aranžmani bi poskupeli bar tri odsto. Agencije bi podigle cenu svoje ponude da bi se zaštitile, jer i one moraju da kupe devize. Takođe, druga varijanta je da se zabrani prodaja u devizama, pa da se transakcije odvijaju u dinarima, ali to bi podiglo cenu aranžmana i do pet odsto, jer turistička agencija mora da se zaštiti od negativne kursne razlike na kraju godine - objasnio je Seničić.