light rain
13°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Engleska se vraća na Balkan, ako je ikada i odlazila: Šta donosi nova politika IMPERIJE prema Srbiji

19.01.2018. 10:10
Velika Britanija, Srbija
Velika Britanija, Srbija / Izvor: SD/ilustracija

Sve veći interes za naše prostore

Predsedavajući Odbora za međunarodne odnose Doma lordova Dejvid Hauel za „Ekspres” objašnjava da je u interesu Velike Britanije da se što više uključi u dešavanja na zapadnom Balkanui da je to njihova preporuka vladi.

Engleska se vraća na Balkan, ako je ikada i odlazila. Ovo je u najkraćem suština najnovijeg izveštaja Odbora za međunarodne odnose Gornjeg doma Parlamenta Britanije o situaciji na zapadnom Balkanu. Nakon što se nedavno oglasio američki Atlantski savet koji za Balkan i Srbiju ima velike planove, javnost je zatalasala vest da se engleska aristokratija, uprkos Bregzitu, ponovo naprasno zanima za naše zdravlje. Dom lordova ima kontrolnu i savetodavnu ulogu, ali i te kako njihovo mišljenje utiče na politiku vlade Velike Britanije. To najbolje pokazuje deo izveštaja u kome se navodi da će Britanija ostati ona sila koja obezbeđuje bezbednost u ovom regionu, a sve pod parolom zaštite demokratije i vladavine prava, kao i citati premijera koji je saglasan sa njihovim stavom. Da opravdano možemo očekivati da će mišljenje lordova postati okosnica britanske spoljne politike u narednom periodu pokazuje i priča da je ovih dana u Beogradu boravila savetnica britanske premijerke Tereze Mej.

Ekspres
Ekspres / Izvor: Ekspres

U fokusu analize su im bili, pored Srbije, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Albanija. Dok se mnogi pitaju da li je Velika Britanija, a posebno MI6, odlazila sa ovih prostora, drugi strahuju da će nam London sad poturiti i treću stolicu. Ili je njihova učtiva ponuda samo još jedan nogar američke hoklice. To se posebno vidi u delu izveštaja koji se odnosi na uticaj međunarodne zajednice u regionu. Dok Ameriku i EU, koju su oni uzgred nedavno napustili, vide kao legitimne zainteresovane strane za stabilnost na Balkanu, Rusiju i dalje ocenjuju kao nekog ko mrsi konce. Kako oni smatraju, Amerika je odigrala ključnu ulogu u okončavanju rata u BiH, zvanična Moskva je za njih i dalje „maligni element” na ovim prostorima. Kao zemlje s uticajem se spominju još i Kina, Turska, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Engleska šapa

- Ova inicijativa je deo važne platforme pregovora o Bregzitu i treba da pokaže da vlada zaista odlaskom iz EU ne napušta Evropu. Velika Britanija ne vrši svoj uticaj samo preko EU. Zabrinuti smo jer bi Bregzit mogao negativno da utiče na njenu ulogu u regionu. Verujemo da je Velika Britanija i dalje dobro pozicionirana -naročito kroz ulogu bezbednosnog provajdera -da igraju značajnu ulogu u promovisanju demokratije, vladavine prava i napretka u zemljama zapadnog Balkana, kao i u sprečavanju nasilja ili izbijanja rata. UK treba da nastavi sa održavanjem treninga i savetovanja obaveštajnih agencija u regionu, koje se bave borbom protiv terorizma - navodi se na početku njihovog izveštaja.

Oni analiziraju situaciju na Balkanu i podsećaju da je ovaj region tokom 20. veka pretrpeo niz ozbiljnih konflikata, kao i da je u mnogim segmentima i dalje u senci ratova devedesetih.

- Dok su mnogi susedi napredovali, politička nestabilnost, međuetničke tenzije i konkurentski uticaj trećih zemalja usporili su napredak u pravcu regionalnog pomirenja i veće saglasnosti sa ostatkom Evrope. Region pati od autoritativnog liderstva, slabih demokratskih institucija i od organizovanog kriminala i korupcije. Ovi faktori čine da ovaj region bude od velikog i kontinuiranog značaja za Veliku Britaniju i to prilično nezavisno od naših promenjivih odnosa sa institucijama EU. Imamo značajne interese u podržavanju stabilnosti i prosperiteta u regionu i to ne samo da bismo izbegli ponavljanje tragedija i užasa devedesetih, već i kao deo naše šire posvećenosti i stabilnosti u Evropi. Posle odluke o Bregzitu, postojala je bojazan da će zapadni Balkan za Britaniju biti na dnu spiska prioriteta, a u zvaničnim izjavama vlade više puta je izražena podrška kontinuiranom angažmanu u regionu.

Haradinaj nazvao američkog ambasadora ČOBANOM: SKANDAL u Prištini, čeka se reakcija SAD

Međutim, ova namera moraće da bude praćena delima kada Britanija napusti EU. Zato pozdravljamo odluku Velike Britanije da bude domaćin samita zemalja zapadnog Balkana 2018. godine. Reputacija Velike Britanije u regionu za njenu diplomatsku, bezbednosnu i meku moć ostaje visoka. Zato pozivamo vladu da iskoristi ovaj samit i podrži stabilnost, demokratiju, vladavinu zakona i prosperite na zapadnom Balkanu. Britanija mora nastaviti da sprovodi održiv, koordiniran i konzistentan angažman zajedno sa svojim međunarodnim organizacijama i partnerima. Tako je i premijer Britanije u svom govoru u januaru 2017. rekao da Britanija ima veliku ulogu u zapadnom Balkanu gde igra i gde će nastaviti da igra aktivnu ulogu u promovisanju evropskog prosperiteta, stabilnosti i bezbednosti i da planira da poveća nivo angažovanja. Stav vlade bio je da će Velika Britanija ostati dobro pozicionirana i globalno uticajna bilateralno, multilateralno i kroz ad hok zajedničke inicijative da će ostati glavni globalni diplomatski, odbrambeni, razvojni i trgovinski akter - navodi se u uvodnom delu izveštaja u kojem se potom zapadni Balkana ocenjuje kao „izvor nestabilnosti unutar Evrope”.

- Region i dalje pati od nasleđa ratova devedesetih. Neki politički lideri ostvaruju ciljeve tih ratova različitim političkim i diplomatskim načinima, uključujući i pozive na crtanje novih granica i secesionizam. Bilo koji takav postupak bi bio regresivan, opasan i destabilizujuć za region, a napredak ne može da se uzima zdravo za gotovo. Bez održivog, koordinisanog i konzistentnog angažmana međunarodnih partnera u regionu postoji rizik da funkcionisanje demokratije i vladavine zakona stagnira ili ide unazad. Ovakvo angažovanje mora imati regionalni stav - saglasni su lordovi.

London, Velika Britanija
London, Velika Britanija / Izvor: Profimedia

Kada je reč o evroatlantskim integracijama, ističe se da Srbija trenutno ne želi da se pridruži NATO iako je od bombardovanja prošlo 18 godina, ali i da punopravno članstvo nije jedini nivo saradnje koju Srbija može imati sa Alijansom, što bi opet po njihovom mišljenju „moglo poboljšati mir i stabilnost regiona”.

Svakako jedan od najzanimljivijih i najobimnijih delova izveštaja je onaj koji govori o uticaju drugih zemalja na region, posebno kada je reč o uticaju Rusije, koju nazivaju „malignom”.

Ruska moć

- Stabilnost u regionu takođe je ugrožena uticajima treće strane zemlje. Postoji ozbiljna zabrinutost da je uloga Rusije u regionu da kvari i narušava svaku blisku integraciju sa Zapadom. Uticaj Rusije u regionu bila je tema na kojoj smo dobili najveći broj dokaza. Dr Andi Hokhaj, Univerzitet u Varvicku, napisao je da bi Velika Britanija i druge zemlje trebalo da budu zabrinute zbog „porasta ruskog uticaja” i mešanja na zapadni Balkan, jer ovaj uticaj mnogi smatraju malignim. Rusija traži mogućnosti da iskoristi razlike i igra na protivzapadnu kartu, koristi taj model u svojim odnosima kako bi podrivala zapadni model i njegova dostignuća u regionu. Interes Rusije u regionu je da zadrži NATO. Svedoci su se usaglasili da Rusija regionu ipak nije pružila alternativnu perspektivu za postizanje stabilnosti i prosperiteta u poređenju sa članstvom u EU i NATO - primećuje se u izveštaju i dodaje da poseban uticaj Rusija ima u Srbiji i to po pitanju Kosova.

Balkan
Balkan / Izvor: Profimedia

Rusija je više puta stavila veto na priznanje Kosova u UN. Međutim, nakon što je proces normalizacije odnosa između Srbije i Kosova prebačen iz UN na nivo EU, Rusija gubi politički značaj za Srbiju. Uticaj Rusije u regionu je faktor koji posebno zabrinjava jer usporava napredak ka demokratizaciji društva, dok obim ruskih ometanja i dalje može biti predmet rasprave, te njihov potencijal za destabilizaciju regiona ne treba potcenjivati.

Predsednik Vučić i komesarka EU Korina Kretu zaključili da je NAJVAŽNIJE da SITUACIJA bude STABILNA

Predsedavajući Odbora za spoljne poslove Gornjeg doma Parlamenta lord Dejvid Hauel od Gilforda u ekskluzivnoj izjavi za „Ekspres” kaže da je najvažniji zaključak njihovog izveštaja upravo to da angažman na zapadnom Balkanu i dalje mora biti u interesu Velike Britanije.

– To znači da moramo – zajedno sa EU, SAD i drugim međunarodnim partnerima – nastaviti da podržavamo put regiona ka većoj stabilnosti, napretku i vladavini prava. To podrazumeva, na primer, saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, trgovine ljudima, podršku civilnom društvu i promovisanje trgovine i investicija. Uvereni smo da raste zabrinutost zbog toga što se Velika Britanija donekle isključila iz ovog regiona nakon Bregzita i što smo dozvolili da nam to ne bude pri vrhu prioriteta. Verujte, jedan svedok je rekao da bi poruka Velikoj Britaniji trebalo da bude „molim vas, vratite se”. Zato se nadamo da će naš izveštaj pomoći da zapadni Balkan bude deo spoljnopolitičkih prioriteta Velike Britanije – kaže lord Hauel, dodajući da je njihov izveštaj zasnovan na razgovoru sa širokim spektrom ljudi, koji dobro poznaju ovaj deo sveta.

Opširnije pročitajte u štampanom izdanju Ekspresa