HRVATSKI STRUČNJACI U ŠOKU: Preti nam ekonomska KATASTROFA, erozija životnog standarda i masovna NEZAPOSLENOST!

hrvatski špijuni / Izvor: Profimedia/ilustracija

Pred Hrvatskom je možda i najizazovnija jesen do sada. U godini rekordnih minusa u koje je gurnula korona kriza, meseci pred Hrvatskom, upozoravaju njihovi ekonomisti, biće vreme donošenja ključnih odluka, a njihova posledica mogla bi biti i dalja erozija životnog standarda građana.

- I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka donošenje odluka i odabira, u kojem će vlada morati odlučiti hoće li nastaviti sa dosadašnjim zamrzavanjem procesa, što bi, međutim, dovelo do eksplozije javnog duga, a verovatno i do ekonomske katastrofe, ili će podvući crtu i reći da je zamrzavanju procesa došao kraj te tako pokrenuti čišćenje hrvatske privrede - upozorava za Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

STOTINE AUTOMOBILA U KOLONI SLOBODE: Podrška nepokorenoj braći Crne Gore stiže sa svih strana, Trebinje ne da svetinje! (VIDEO)

KORONA OPSEDA CRNU GORU! Još 32 novih slučaja infekcije, u ovom gradu je NAJTEŽA SITUACIJA

MILOVA POLICIJA SPREČILA BRAĆU DA SE SRETNU: Blokirani Srbi iz Crne Gore, održan skup na prelazu Jabuka (VIDEO)

Tri ključna područja u kojima će trebati doneti odluke

Pritom kao ključne navodi procese u tri područja. Reč je o urednoj naplati poreznih prihoda, zatim, o ponovnom aktiviranju procesa izvršenja, kao i o moratorijima na bankarske kredite. Procesi u tim područjima dosad su uglavnom bili zamrznuti. Njih je, naravno, moguće i dalje zamrzavati, ali posledice bi, smatra Lovrinčević, bile loše po ekonomiju u celini, a oporavak od koronakrize sporiji i bolniji. Uz to, pitanje je i može li si vlada, u uslovima u kojima joj je proračunski manjak samo u prvoj polovini godine dosegao gotovo 17 milijardi kuna, priuštiti nove odgode urednog plaćanja i naplate potraživanja. Slično se pitanje može postaviti i bankama koje ionako čeka rast loših kredita i razdoblje čišćenja bilanci.

Problem je, međutim, što će vladajući odluke o tome morati donositi u socijalnoj situaciji koja se rapidno pogoršava. Hrvatska se već sada suočava s velikim rastom broja nezaposlenih kojih je, prema poslednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 152.000. Završetkom ionako kratke i skraćene turističke sezone, koja se ove godine odvijala u korona uslovima, na berzu rada vratiće se sezonci, a i najave iz raznih sektora upućuju na zaključak da ih na jesen, po svemu sudeći, čeka talas stečajeva i otkaza te rezanja plata. Pritom su, kažu ekonomisti, posebno ugrožene firme koje se bave turizmom, ugostiteljstvom, prevozom, osobnim uslugama, trgovinom i graditeljstvom.

Težak izbor na tržištu rada

U mnogim fabrikama ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije, radnici bi se mogli suočiti s izborom između smanjenja plata i otkaza. U nizu fabrika neće ni imati taj izbor jer će vlasnici jednostavno staviti ključ u bravu. Stoga, Predrag kaže da ga ne iznenađuju prognoze, poput one analitičara Raiffeisena, da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogla doseći 11,8 posto, i to po međunarodno uporedivoj anketnoj metodologiji, koja registruje stvarnu nezaposlenost.

- Bojim se da je u ovoj godini realno očekivati da će broj nezaposlenih narasti za oko 100.000 pa bi broj nezaposlenih do kraja godine mogao iznositi do 250.000. I dalje se nadam da se to neće dogoditi, ali dosadašnji pokazatelji ne daju puno razloga za optimizam - kaže Bejaković.

Ventil bi se, dodaje on, mogao potražiti u popuštanja uslova za prijavu na burzu rada i ostvarivanje prava na njoj, makar i privremeno, dok traje kriza. Ipak, svestan je Bejaković, tako nešto biće teško ostvariti u uslovima u kojima iz vlade stižu najave o štednji.

Ministar financija Zdravko Marić poručio da jedino penzije nisu upitne

Gostujući u Dnevniku Nove TV, ministar finansija Zdravko Marić poručio je kako jedino penzije nisu upitne, dok su sve ostale stavke "podložne promišljanjima". Ekonomisti, doduše, uglavnom ne očekuju da će država krenuti u rezanje plata u javnom sektoru, no upozoravaju da će se uštede verovatno pokušati postići zamrzavanjem postojećeg nivoa plata, odnosno odustajanjem od ranije dogovorenih povišica barem dok ne završi koronakriza. Istovremeno, u privatnom sektoru plate se već smanjuju.

Marićeva izjava, u kombinaciji s najavom izmena Zakona o radu, kojima bi se jasnije definisao rad na daljinu, na noge je digla sindikalce, koji kažu kako ne nameravaju skrštenih ruku čekati sudbinu koju su im namijenili država i poslodavci. Ako je suditi po njihovim izjavama, ova bi jesen u Hrvatskoj mogla biti itekako vruća.

Sindikati na nogama: Prete protestima ili drugim oblicima socijalnog bunta

- Za sto moraju sesti predstavnici vlade, poslodavaca i sindikata i dogovoriti mere za očuvanje ekonomije. Ako se stvari budu lomile preko kolena i nametala rešenja, onda ćemo posegnuti za merama na koje imamo pravo. To mogu biti protesti, a ako epidemiološka situacija to ne bude dopuštala, možemo ići na potpisivanje peticija ili na druge modele neposlušnosti - upozorava predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Očigledno, i nova vlada Andreja Plenkovića naći će se između čekića i nakovnja: s jedne strane, sindikalci od nje traže da bude socijalno što osetljivija, dok poduzetnici i ekonomisti od nje očekuju da konačno počne povlačiti reformske poteze, a na to je prisiljava i poveća rupa koju je koronakriza napravila u državnoj blagajni. Naravno, svaka odluka koju Banski dvori donesu ima i svoju cenu. Ako se vlada odluči za reforme, ubrzaće i olakšati oporavak od koronakrize, no cena bi mogla biti socijalni bunt. S druge strane, ako se odluči na odgađanje rešenja, socijalni bunt će verojatno izbeći, ali oporavak će, kažu ekonomisti, biti znatno teži i sporiji. Ono što vladi ovoga puta ide u prilog su tek provedeni izbori i stabilna parlamentarna većina koju ima.

No u slučaju Hrvatske, ističe Lovrinčević, na kocki je sada puno više od samog oporavka od korona krize. Naime, odgađanje rešenja košta i ogleda se u povećanju proračunskog manjka i rastu javnoga duga. Prognoze glavne banke govore da će ovu godinu zaključiti s proračunskim manjkom od 6,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i javnim dugom u iznosu od 86,7 posto BDP-a, što j već vrlo visok nivo zaduženja države. Slične su prognoze i nezavisnih ekonomista. Poređenja cradi, ranije je državna blagajna, prema podacima HNB-a, bila u plusu 0,4 posto BDP-a, dok je javni dug iznosio 73,2 posto BDP-a.

Velik rast javnoga duga mogao bi ih oterati u bankrot

- Radi se o velikom rastu javnoga duga. I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka odabir poteza koje će na jesen povući, no treba reći da bi velik rast javnog duga mnoge zemlje mogao gurnuti čak i u tehnički bankrot. U našem slučaju, tu je i pitanje ispunjavanja uslova za ulazak u evrozonu - zaključuje Lovrinčević.

- Vlada za jesen mora pripremiti prve reformske korake kako bismo videli u kojem pravcu misli ići. Najavljena porezna reforma dobar je potez, ali problem je što još ne vidimo reformske procese u zdravstvu, školstvu, javnoj upravi i javnim poduzećima. Uporedo s tim, vlada će se morati boriti i s pandemijom koronavirusa - ocenjuje i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Hod po žici

Vladu, dalje, čeka svojevrsni hod po žici: moraće sprovoditi reforme i sanirati javne finansije, i to u uslovima krize u koju nas je bacio koronavirus, dok će, s druge strane, morati voditi računa o stavovima socijalnih partnera.

U tom delu, smatraju ekonomisti, slamku spasa Plenkoviću mogli bi pružiti fondovi EU, odnosno investicijski projekti koji se iz njih već finansiraju i oni koji su ugovoreni i počeće se uskoro provoditi. Ti bi projekti mogli zaposliti deo nezaposlenih hrvatskih građana i barem ublažiti pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini te podstaći oporavak. Time bi i nadolazeća jesen ipak mogla biti manje vruća nego što se očekuje.

HRVATSKA ZABRINUTA! Turisti im BEŽE IZ DRŽAVE, a gužva na granici Slovenije i Austrije ih sve više plaši