clear sky
19°C
17.05.2024.
Beograd
eur
117.105
usd
107.8514
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NEPOPRAVLJIVE GREŠKE Hrvatske - primiče se KRAH zemlje: Mladi beže u inostranstvo, nema ko da plaća porez

01.10.2017. 13:29
Piše:
Srbija Danas/Index.hr
Hrvatska
Hrvatska / Izvor: Profimedia

Broj stanovnika se smanjuje, a javni dug ogroman

Hrvatska se našla među zemljama s najvećim padom broja stanovnika. Desetine hiljada ljudi svake godine beži u Nemačku, Austriju, Irsku i ostale razvijene zemlje.

Međutim, uprkos sve manjem broju stanovnika, broj zaposlenih u javnom sektoru raste. U poslednjih godinu dana, taj broj porastao je za više od dve hiljade.

Opet provokacije u Hrvatskoj: Ustaški simboli na spomen ploči palim partizanima

OD ČUDESNE BILJKE DO 100 % BUĐENJA ZA SAVRŠENA JUTRA: Danas je internacionalni dan kafe

Broj zaposlenih u javnom sektoru krajem 2015. godine iznosio je 230.027 da bi krajem juna ove godine porastao na 232.240 ljudi, kako pokazuju podaci sa stranica Ministarstva uprave.

U tom razdoblju broj stanovnika smanjen je s 4.300.000 na 4.075.000. Kada se to preračuna u broj zaposlenih u javnom sektoru po glavi stanovnika, dolazimo do podatka da je broj činovnika za samo godinu i po dana porastao za 6,5 odsto. Kako je moguće da postoji potreba za zapošljavanjem u javnom sektoru, kad se broj onih kojima pružaju usluge - smanjuje?

Prema podacima Evrostata, Hrvatska ima ukupnu javnu potrošnju od 156 milijardi kuna. U samom vrhu su po izdvajanjima za administraciju i javni dug - na to odlazi čak 19,5 odsto ukupne potrošnje, odnosno preko 30 milijardi kuna. 

Hrvatska-EU
Hrvatska-EU / Izvor: Profimedia

Situacija u kojoj se javni sektor širi, dok najproduktivniji deo stanovništva beži u inostranstvo, dugoročno je neodrživa jer uskoro neće imati ko da plaća dovoljne iznose poreza kako bi se finansirali svi koji egzistenciju traže "na budžetu".

Hrvatska je u recesiji bila čak šest godina. Stotine hiljada ljudi u privatnom sektoru tada je ostalo bez posla. Istovremeno, državna potrošnja nastavila je da raste, vlada se ponašala kao da se ništa ne događa - osim što su se nastavili da se zadužuju i dižu zati poreze.

Sve je to rezultiralo iseljavanjem i javnim dugom od gotovo 300 milijardi kuna. Posledice će biti teške, a greške sve teže ispraviti.