few clouds
21°C
27.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Srpski barjak samo na SVADBAMA: Crna Gora zabranjuje SRPSKU TROBOJKU u državnim institucijama

06.11.2017. 08:01
Piše:
Srbija Danas/Večernje novosti
Paljenje zastave
Paljenje zastave / Izvor: Profimedia

Isticanje nacionalnih simbola manjina neće moći da se vrši u javnom prostoru

Zastavi trobojci, simbolu srpskog naroda u Crnoj Gori, nema mesta u državnim institucijama, ali će moći da se ističe na svadbama i političkim i kulturnim događajima. Tako je i u slučaju manjinskih naroda - Albanaca, Bošnjaka i Hrvata. Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola koji će se naći pred poslanicima krnjeg državnog parlamenta.

Otkriven TAJNI PLAN NATO: Alijansa gradi DVE BAZE u Crnoj Gori

Kosovski Albanci NAORUŽANI DO ZUBA planiraju UPAD: Kreću na Kumanovo, moguć RAT

- Ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u odredbi člana 79 Ustava Crne Gore kojim se utvrđuje da se pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima: na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obeležavanje nacionalnih praznika - izjavio je posle sednice Mehmet Zenka, ministar za manjinska i nacionalna prava. - Vremenska prevaziđenost Zakona o upotrebi nacionalnih simbola iz 2000. godine, donošenje novog ustava Crne Gore i njegove manjkavosti u delu izbora nacionalnih simbola, uslovilo je izradu novog zakona.

Priča o crnogorskim državnim simbolima (grb, zastava i himna) postala je jedna od glavnih tema oko koje se glože Crnogorci. Trobojka je vidljiva jedino na slavama, bratstveničkim okupljanjima, crkvenim praznicima, svadbama i političkim protestima. Vlast je ustoličila novu zastavu crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim orlom, koja je pravoslavni narod takođe podelila, kao i himna "Majska zora", a posebno stihovi Sekule Drljevića. Vlast nije svuda gledala istim očima na isticanje nacionalnih simbola, pa je tako često žmurila kada bi se zavijorili "dvoglavi orao" Albanije, hrvatska šahovnica ili ljiljani sa zastave "Sandžaka". Čak se ova poslednja zalepršala na svadbi sina visokog funkcionera SDP Džavida Šabovića.

- Dešavalo se, na primer, da se prilikom svečanosti u Kotoru, na Katedrali Svetog Trifuna, istakne zastava države Hrvatske. Režimski mediji nisu tome poklanjali nikakvu pažnju, za razliku od kritike, ili bolje reći histerije kada bi neko slučajno istakao ne samo zastavu Republike Srbije, nego i trobojku koja je bila zvanična zastava Crne Gore - kaže Jovan Markuš, publicista i istraživač istorije sa Cetinja.

Kada je pre 14 godina tadašnja vlast DPS usvojila državnu himnu "Oj, svijetla majska zoro", ona je takođe posvađala Crnogorce. Čak je i predsednik države Filip Vujanović izneo svoj stav, smatrajući da bi skraćivanje himne moglo pomiriti Crnu Goru.

Crna Gora, nezavisnost
Crna Gora, nezavisnost / Izvor: Profimedia

Kape sa četiri "S"

Skandal prilikom podizanja pogrešne zastave Crne Gore ispred sedišta NATO u Briselu, letos, pred očima aktuelnih i bivših državnika Crne Gore koji to nisu primetili, otvorilo se pitanje (ne)poštovanja simbola, čak i od onih koji su ih kreirali. Šta je, do sada, u praksi značilo "nepoštovanje simbola"? Svake nedelje to se može videti ispred sala za venčanja u crnogorskim gradovima, gde jedni svatovi nose crnogorsku zvaničnu, a drugi srpsku trobojku. I kape su se pomešale. One stare sa četiri "S" još važe za pola Crne Gore, dok su drugi posle referenduma na njima "ugurali" važeći grb.

Farbanje u žuto

Jovan Markuš smatra da postojeći državni simboli nisu utemeljeni u tradiciju pravoslavnog naroda u Crnoj Gori.

- Oni predstavljaju neuko i drsko falsifikovanje simbola sa kojima su se naši preci ponosili. Kod grba su belog orla iz kneževine i kraljevine Crne Gore jednostavno ofarbali u žuto, samo da bi se razlikovao od sličnog koji postoji na grbu Srbije. Umesto državne zastave iz tog perioda, usvojili su vojnu ili ratnu zastavu, kao da je ratno stanje ili kao da je vojna hunta na vlasti - podseća Markuš.