clear sky
23°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ŠTA KAŽEŠ NA OVO, KOLINDA: Srpsko vlasništvo u Hrvatskoj vredno 40 milijardi evra!

19.12.2016. 13:53
Piše:
Srbija Danas/Večernje novosti
Lička Krajina
Lička Krajina / Izvor: Profimedia

Samo vrednost zgrada, stanova i odmarališta naših preduzeća i opština u Hrvatskoj, u trenutku raspada SFRJ, bila je 1,8 milijardi evra

Potraživanja firmi i građana iz naše zemlje umnogome nadmašuju računice iz Zagreba. Kada bi se poredila potraživanja Srbije od Hrvatske i obrnuto, tad bi dobrano prevagnuo na srpsku stranu. Jer, srpski građani i firme od Hrvatske očekuju imovinu vrednu između 30 i 40 milijardi evra!

Samo vrednost zgrada, stanova i odmarališta naših preduzeća i opština u Hrvatskoj, u trenutku raspada SFRJ, bila je 1,8 milijardi evra. Ovo su pokazale tadašnje Republičke direkcije za imovinu. Računa se da je u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici imovinu ostavilo 300-400 srpskih preduzeća, među kojima su „Železnice Srbije“, NIS, „Simpo“...

Dosta toga je prodato. Hrvatska je tek 2004. godine ratifikovala Aneks „D“ Sporazuma o sukcesiji, koji propisuje da se sva imovinska prava vraćaju na dan 31. decembra 1990. Do tog trenutka, međutim, već je prodala mnoga sindikalna odmarališta, turističke objekte i poslovni prostor. Prema podacima tamošnjeg Fonda za privatizaciju, 158 objekata je prodato, 10 dodeljeno na korišćenje, za 40 zgrada i stanova vode se sporovi, a 91 objekat je slobodan.

ZAŠTO SRBIJA ĆUTI? Hrvati imaju plan protiv Srbije, a nije u pitanju oružje

Lička Krajina
Lička Krajina / Izvor: Profimedia

Hrvatska odbijala tužbe naših firmi

Hrvatski sudovi su godinama odbijali tužbe naših preduzeća, u skladu sa uputstvom njihovog pravobranilaštva iz 2004. To su pravdali činjenicom da oštećene firme nisu imale pravo svojine 1990, zanemarivši da u pravnom sistemu bivše Jugoslavije nije posotjalo pravo svojine na nepokretnostima, već samo državno ili društveno vlasništvo, dok su konkretna lica imala pravo raspolaganja, upravljanja i korišćenja.

tabela
tabela / Izvor: SD/ilustracija

Spisak imovine građana koja je ostala u Hrvatskoj daleko je veći od onoga što traže preduzeća. Nekadašnji Komitet za raseljena lica izvršio je popis 1995., posle akcije „Oluja“.

„Naravno da to nije sva imovina jer se mnogo njih nije javilo iz straha“, kaže Borislav Mikelić za Večernje Novosti, nekadašnji premijer Republike Srpske Krajine. „I pored toga, imovina koju smo  popisali premašila je 30 milijardi evra!“.

KO JE OVDE LUD?! Dok se Kolinda izvinjava zbog srpskih čokoladica, mi KUPUJEMO HRVATSKE PROIZVODE!

Lička Krajina
Lička Krajina / Izvor: Profimedia

Prema njegovim rečima, evidencija je pokazala da su Srbi u Hrvatskoj imali najmanje 600.000 hektara zemljišta (320.000 najplodnijih oranica, 120.000 pod šumom, voćnjacima i vinogradima). Imali su i 14 miliona kvadrata građevinskog zemljišta (10 miliona pod stanovima i četiri poslovnog prostora).

„Srbi su ostali bez 90-100 miliona evra deviznih rezervi, tri i po milijarde dinara u poslovnim bankama i 600 miliona evra hartija od vrednosti“, navodi Mikelić. „Započete, a nedovršene investicije procenjene su na 400 miliona evra, a zalihe robe na 15,5 milijardi dinara.

Lička Krajina
Lička Krajina / Izvor: Profimedia

Nikada nije rađena procena srpske imovine

Posebno je računato koliki je udeo Srba za samodoprinose za izgradnju vodovoda i kanalizacije, pune i elektromreže, zdravstvenih ustanova, škola i vrtića, a koliki je njihov deoničarski udeo u društvenim preduzećima koja su privatizovana. Došlo se do brojke od četiri do pet milijardi evra! Tome treba dodati i dug za neisplaćene penzije od milijardu evra, kao i potraživanje građana za vikendice. Od 25.000 žitelja nekadašnje Jugoslavije koji su imali nekretnine, javilo se 14.000, ali procena njihove imovine nije rađena.

„Jedan od sporednih tužbenih zahteva o kom će odlučivati Međunarodni sud u Hagu po tužbama Srbije i Hrvatske za genocid, jeste i zahtev Hrvatske da joj Srbija nadoknadi štetu koju je tokom rata pretrpela njena privreda. Istovremeno, Srbija je podnela zahtev da se svim Srbima nadoknadi šteta koju su pretrpeli tokom rata, naročito za vreme „Oluje“, rekao je Savo Štrbac iz organizacije „Veritas“.