JEZIVE PROGNOZE NAUČNIKA: Ovih devet svetskih gradova nestaju do 2030. godine
Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša tonu.
Promena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i menja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja pre nisu bila pogođena ovakvim prirodnim nepogodama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša tonu. Naučnici predviđaju da će delovi ovih devet gradova biti pod vodom do 2030. godine.
"TRAŽIO JE DA O TOME NIKOM NE GOVORIM" Otkrivena stravična prošlost pape Jovana Pavla II o kojoj se ćutalo decenijama
PETNAEST GODINA ROBIJE! Beloruski sud nemilosrdan, osuđena opozicionarka Svetlana Tihanovska
NOVA DRAMA NA POMOLU U VELIKOJ BRITANIJI? Princ Vilijam izbacio Harija iz rezidencije?
Majami, SAD
Nivo mora u Miamija raste uznemiravajućom brzinom i ne samo da preti štetom na gradskoj infrastrukturi već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno preti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promena, Majami će morati da preduzme i konkretnije korake kako bi se spasio od "potonuća": moraće da ojača svoju bazu i podigne određene strukture iznad nivoa vode.
Bangkok, Tajland
Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mesto svake godine tone oko dva do tri centimetra – brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koje će doživeti velike posledice globalnog zagrevanja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.
Amsterdam, Holandija
Holandski stručnjaci za pitanja prevencija poplava su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže dalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome prisiljeni su pomno pratiti i nadograđivati sisteme kako bi sprečili katastrofalne posledice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbežna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posledice klimatskih promena.
Basra, Irak
Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smešten uz snažnu i široku reku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašan arapski grad mogao biti delimično ili potpuno potopljen u sledećih deset godina.
Džordžtaun, Gvajana
Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posledice globalnog zagrevanja, Karibi se nalaze na vrhu popisu. Najviše se govori o glavnom gradu Gvajane koji je smešten na ušću reke Demerara u Atlantski okean. Džordžtaun se vekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držali dalje od goleme štete.
Ho Ši Min, Vijetnam
Poplave i tropske oluje prete delu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga, a naučnici predviđaju da će istočni delovi oko reke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i pre 2030. godine.
Kolkata, Indija
Glavnom gradu indijske države preti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla delimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, reč je o vrlo siromašnom delu sveta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.
Nju Orleans, SAD
Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svetu. NASA-ina studija iz 2016. godine otkrila je da bi celi grad mogao biti potopljen do kraja ovog veka. Nju Orleans je u 18. veku bio u potpunosti izvan nivoa mora, stotinak godina kasnije pet posto je bilo potopljeno, dok je ta brojka danas narasla na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim plinom.
Venecija, Italija
Predivna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 posto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine, a štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad načinio nekoliko važnih koraka – uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, učinci klimatskih promena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mera.