LEGENDA O KIĆENJU JELKE: Ovo su božićni narodni običaji širom sveta!
Postoje mnoge legende o tome zašto se kiti jelka za Božić, jedna od njih je da je jedan čovek na Badnje veče pošao u šumu po drva, a onda je ugledao jednu jelku koja je bila okovana ledom, a kroz grane na njenom vrhu se probijala svetlost zvezda.
Bio je toliko očaran prizorom da je otišao kući i pokušavajući svojoj ženi i deci da dočara šta je vidio, na drvo jelke je stavio bele trake i sveću, da bi im pokazao kako je izgledala ta jelka okovana snegom i ledom, dok je sveća dočaravala svetlost zvezda. Od tada obeležavaju je svi gradovi sveta.
ITALIJA
Božićno vreme traje tri sedmice a počinje 8 dana pre Božića poznato kao devetnica (Novena). Sedam dana pre Božića deca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri te pevajući božićne pesme za što dobivaju novac.
U Italiji u samome središtu svečanosti nije jelka, već jaslice. Prema katoličkom običaju, 24 sata pre Badnje večeri valja strogo postiti.
Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak praznika. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa.
Nakon mise pristupa se prazničnom obroku u krugu porodice. U Italiji poklone deli La Befana (veštica koja dolazi kroz kamin) i donosi dobroj deci poklone i slatkiše, a zločestoj komadić uglja .
Na Badnjak se organizuje takozvana porodična lutrija, pri kojoj svi prisutni iz velike vreće izvlače broj svog poklona.
VELIKA BRITANIJA
"Santa Claus" (Deda Mraz) 25. decembra donosi poklone kroz dimnjak. Najpoznatija božićna poslastica u Engleskoj je "božićni puding" (tortice od testa punjene suvim voćem). U njega se stavlja novčić i ko ga nađe imaće sreće .
FRANCUSKA
Vrhunac božićnoga slavlja je Le Reveillon, odnosno božićna večera. U Francuskoj gozba počinje posle ponoći, a često se proteže sve do zore. Guska i ćurka su uobičajene kao i La Buche de Noël - čokoladni biskvit.
NEMAČKA
Prve nedelje od jelovih se grančica pravi venac sa 4 svećice, koje će se redom paliti svake nedelje do Božića. Božićno drvce, Tannenbaum, postavlja se i kiti tačno 23. decembra, ni dana ranije.
IRSKA
U badnjoj noći Irci u jednom prozoru ostavljaju upaljenu sveću, kako bi Josip i Marija lakše našli put do štalice. Sveća takođe kazuje siromasima da će biti lepo primljeni. Svetog Nikolu prati Rudolf, osoba s nosom tako crvenim, da njime noću osvetljava put svecu.
JAPAN
Božić se sve više slavi i u Japanu iako su prevladavajuće religije budizam i šintoizam. Samo 1% Japanaca veruje u Hrista ali većina Japanaca ukrašava svoje domove.
Posle ponoći hrišćani se sastaju i zajedno jedu ružičastu rižu sa crvenim bobom, jajima kuvanim tvrdo i rotkvicama. Deca dobivaju bezbroj poklona, kite se bor i fasada kuće. Pesma i veselje traju do jutra.
DANSKA
U ponoć, na Badnjak, danski se hrišćani okupljaju na praznikovanje. Svi očekuju dezert, specijalni puding od riže u kojem je skriven jedan jedini badem. Ko ga nađe u svojoj zdelici biće srećan cele godine. Za donositelja darova "Julemandena", i za njegove pomagače deca pred vratima ostavljaju tanjiriće s mlekom i pudingom, a presrećna su kad ih na božićno jutro više ne pronađu.
IRAN
Božić je u Iranu poznat je kao Mala gozba. Prvih 25 dana decembra traje veliki post kada se ne jedu meso, jaja, mleko i sir. To je vreme mira, meditacije. Post se završava na Badnjak. Na sam Božić, pre zore Iranci odlaze na misu kako bi se pričestili i time prekinuli post. Nakon mise posećuju se rodbina i prijatelji a na trpezi je brojnim jelima obavezan pileći gulaš.
AUSTRALIJA
Iako su mnogi božićni običaji u Australiji slični onima u Engleskoj, ali bez snega jer je u to vreme u Australiji leto. U Australiji se božićno vreme iščekuje u kratkim pantalonama i kupaćim kostimima. Sneg se može videti jedino u trgovinama i to samo onaj veštački. Doček Tihe noći se organizuje na Bondiju, jednoj od najlepših australijskih plaža.
RUSIJA
U Rusiji, 25. decembra je dan kada prestaje razdoblje strogog posta, a 31. decembar je najvažniji dan za decu. U Rusiji darove toga dana donosi Snjeguroška, odnosno Snežna žena, a Deda Božićnjaka zovu - Tatica Mraz.
Ne prate ga irvasi, već jedna devojčica (pahuljica) i dečak (Nova godina). Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru slavi 7. januara, a najavljuje ga jutarnja zvezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. Za vreme SSSR-a nije bilo dopušteno slaviti Božić.
HOLANDIJA
Šestog decembra dolazi Sinter Klaas, to jest sveti Nikola, zaštitnik dece. Dolazi iz daleka, iz Španije, jaše iznad krovova, a deca ostavljaju kraj ognjišta svoje čizme ili cipele, napunjene senom i šargarepama.