TERORISTI KOJI SU POBEDILI AMERIKU! Suroviji od talibana i preteča Al Kaide, a sada su lideri Kabula
Nekada veliki saradnici SAD-a, "borci za slobodu", i pioniri samoubilačkih napada
Američka vojska izvodi napade u Kabulu i okolini tvrdeći kako ciljaju Islamsku državu, koja planira nove napade na prostoru vazdušne luke u glavnom gradu - nakon napada dronom u okrugu blizu pakistanske granice, istočno od Kabula izveden je udar na, kako tvrde iz Pentagona, vozilo kojime je upravljao bombaš samoubica, te je imao namjeru raznijeti se ispred aerodroma.
TALIBANI SUTRA ZAUZIMAJU AERODROM: Amerima istekao rok, izbiće krvoproliće ako se ne povuku
AVGANISTANCI ZNAJU GDE JE VOĐA TALIBANA? Uskoro će se pojaviti i obratiti javnosti!
HOĆE LI TALIBANI ZABRANITI OPIJUM? Avganistanska ekonomija pred kolapsom, jedan pogrešan korak i sve je gotovo
Čini se da je to bio vazdušni napad, ali sudeći po zadnjim informacijama dogodio se još jedan veliki propust - izvori s terena navode kako je izmežu ostalog pogođena jedna kuća pri čemu je došlo do smrti civila, a među ubijenima je i jedno dete.
Je li ovaj udar izveden u koordinaciji s talibanima, nije poznato. Poznato je pak da postoji određena razmena obaveštajnih informacijama između američke vojske i talibana, a navodno - prema rečima američkih zvaničnika - sami talibani već su sprečili nekoliko potencijalnih terorističkih napada na prostoru vazdušne luke.
Ta saradnja, ako zaista postoji, mora da je krajnje kompleksna pošto je novi šef sigurnosti za Kabul čovek po imenu Halil Hakani. Ko je on? U pitanju je lider grupe pod nazivom Hakani mreža, a ista je od strane SAD-a kategorisana kao teroristička organizacija i to jedna od opasnijih. Na američkom popisu terorističkih organizacija Hakani mreža nalazi se od 2011. godine, a njihov lider, današnji šef sigurnosti u Kabulu, na američkoj je poternici, na onoj najtraženijih terorista, a nagrada je pet miliona dolara za informaciju koja bi dovela do njega.
Taj isti Hakani dočekan je u Kabulu kao veliki heroj. U specijalnoj pratnji talibanskih komandosa doveden je do najveće džamije u srcu grada. Za njega je osigurano mesto u prvom redu. Tamo je seo, a uz sebe je držao novu M4 jurišnu pušku američke proizvodnje. Nakon molitve se obratio velikom broju okupljenih.
-Naš prvi prioritet u Afganistanu je sigurnost. Ako nema sigurnosti nema ni života. Mi ćemo dati sigurnost, nakon toga ćemo dati ekonomiju, trgovinu, obrazovanje i za muškarce i za žene. Neće biti diskriminacije - poručio je nakon čega se džamijom prolomilo glasno klicanje okupljenih.
Čovek s poternice najopasnijih terorista, ušetao je u Kabul kao pobednik, a SAD, ako želi saradnju s novim režimom u Avganistanu moraće sarađivati pre svega i s Hakanijem, a tih pet miliona rasporediti negde drugde.
Hakani je rođen 1.januara 1966., no samu organizaciju koja nosi naziv Hakani mreža osnovao je njegov znatno stariji brat Džalaludin Hakani rođen 1939. (preminuo je 2018. godine nakon čega Khalil preuzima organizaciju). Hakani mreža, iako se povezuje s talibanima, nastala je puno pre talibana, još 1978. godine i bila je jedna od ključnih grupa u borbi protiv sovetske invazije na Avganistan. Štaviše, Hakani mreža bila je jedna od glavnih gupa s kojom je CIA intenzivno sarađivala tih godina, ali i pakistanski ISI.
Džalaludin je bio jedan od najvažnijih ljudi za američku CIA-u, a tadašnji američki predsednik Ronald Reagan nazvao ga je "borcem za slobodu".
Hakanijevci su od početka "kombinovali" religiju i nacionalizam, a to je SAD-u odgovaralo u borbi protiv Sovjeta. Kako to da su onda kasnije završili na popisu terorističkih organizacija? Jedan od razloga je taj da je Hakani mreža bila bliska s Al Kaidom još od samog osnivanja. (Al Kaida je osnovana 1988. godine od strane Osame bin Ladena).
Talibani su pak, kako i znamo, pojavili se kasnije (1994. godine), tek nakon sovjetskog poraza te su za vreme građanskog rata u Avganistanu preuzeli vlast (1996. godine). Odnosi između talibana i Hakani mreže bili su prisni od početka, a tokom godina dve grupe postale su isprepletene na način da se može reći da su danas pripadnici Hakani mreže najčešće zapravo talibani.
Dakle, bez obzira na hronologiju, Hakani mreža u današnjem kontekstu predstavlja nešto kao frakciju talibana, žešću i radikalniju frakciju. Koliko ih ima teško je reći, no njihova snaga se procenjuje na oko 10.000 do 15.000 boraca.
U samoj "mreži" je nekoliko istaknutih članova jedne te iste uticajne paštunske porodice Hakani. S vodstvom talibana danas su izmešani pa je tako zamenik lidera talibana Sirahudin Hakani, a on je pak nećak Halila za kojim se nudi nagrada od pet miliona dolara.
Koliko su Hakanijevci zapravo bitni u ovoj celoj priči? Jako su bitni. Štaviše, čak bi se moglo reći da su upravo oni doveli SAD do ovog katastrofalnog poraza kojeg ovih dana pratimo. Naime, Hakani mreža bila je instrumentalna u održavanju i vođenju sofisticirane mreže međunarodnog prikupljanja novca za svoje i talibanske aktivnosti. Oni su bili ti koji nisu Amerikancima "dali mira", nisu im dali da se opuste i proglase Avganistan svojim etabliranim satelitom u ovom delu sveta.
Gledajući unazad, da nije bilo Hakani mreže, možda bi još Obama povlačio vojsku iz Avganistana (što je i najavljivao za vreme predsjedničke kampanje), umesto toga bio je prisiljen ne samo ostati nego još i znatno povećati broj vojnika u Avganistanu.
Jesu li Hakani mreža teroristi? Da, bez ikakve sumnje. Štaviše, upravo je Hakani mreža bila "pionir" samoubilačkih terorističkih napada na prostoru Avganistana. Sami talibani se baš i nisu bavili time, ali Hakanijevci svakako jesu.
Hakani mreža je pritom često dovodila bombaše samoubice iz drugih zemalja da "odrade posao". U mnogim zemljama cirkulisao je i njihov "priručnik" za stvaranje terorističkih ćelija, a u istom se navodi kako religija odobrava samoubilačke napade i odrubljivanje glava.
Tekom godina izveli su više velikih terorističkih napada. Zadnji veći napad izveden je 2017. u Kabulu, u blizini njemačke ambasade, gdje je ubijeno preko 150 osoba.
Dakle, nema dileme, Halil Hakani je teroristički šef, a nije samo na američkom popisu već i na UN-ovom.
Lidere Hakani mreže Amerikanci su pokušavali eliminisati decenijama, ali nije im pošlo za rukom. Kada su pak u Avganistanu lovili Osamu bin Ladena veruje se da su lidera Al Kaide upravo pripadnici Hakani mreže spasili kada se našao u okruženju na Tora Bori 2001. godine.
Danas su pak Hakanijevci lice novog afganistanskog režima. Čak i dok su se vodili pregovori u Kataru tamo je bio jedan od njih, Anas Hakani, još jedan Halilijev nećak.
Podsetimo i na to kako talibani nikad nisu od strane SAD-a proglašeni terorističkom organizacijom, ali zato jest Hakani mreža.
Priča može brzo postati kompleksna s toliko grupa. Pokušajmo pojednostavniti to još malo - Hakani mreža i talibani danas su isprepleteni, ali ako govorimo o taktici, načinu djelovanja, pa verovatno i po drugim stavovima, Hakani mreža je najbliža Al Kaidi.
A ISIS? Konkretno ISIS-K? Tu pak imamo žestoko rivalstvo, a ne bi čudilo da su ovi "teroristički ratovi" bliske budućnosti zapravo odraz raznih stranih interesa koji će se sada boriti za uticaj na Avganistanom.
Zanimljivo, ali lider skupine ISIS-K, Šahab al-Muhađir, navodno je bivši pripadnik Hakani mreže, što ne bi iznenadilo. Nemojmo zaboraviti da su Hakanijevci ovde još od kraja 70-ih te su u neku ruku "teroristički veterani" prema kojima su i nove grupe nastajale.
U svakom slučaju to je postojeće stanje, svidjelo se to nekome ili ne, a mnogima neće. Teško da će Amerikanci moći pronaći "zajednički jezik" s Hakanijevcima, bez obzira što je pokojni Džalaludin Hakani nekoć bio "njihov čovjek" - ali tada je bilo lako, tada su bili saveznici protiv Sovjeta. Ovaj pak 20-godišnji rat je svakako ostavio traga. Realno gledajući teroristička preetnja prema SAD-u danas je zato još i veća, no jedino kako je mogu smanjiti je povlačenjem.
Čak i glavni argument delovanja Al-Kaide protiv SAD-a bio je želja za potpunim američkim povlačenjem iz islamskih zemalja.
Khalil Haqqani spreman je, čini se, ostaviti sve to u prošlosti te se fokusirati na vođenje Avganistana, kao i lideri talibana. Tvrdi da mu je sigurnost na prvom mjestu, a ovih dana dao je intervju za Al Žaziru te je pritom rekao: "Ako možemo poraziti supersile onda definitivno možemo osigurati i sigurnost za narod Avganistana".
Vesti o dešavanjima u Avganistanu možete pročitati OVDE