Kako su nastala SRPSKA PREZIMENA? Saznajte istinu o vašem porodičnom poreklu!
Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.
Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva - od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići...
Pulmolog upozorava: Ne lečite kašalj na svoju ruku, ako primetite OVO morate da se obratite lekaru!
NEVEROVATNA SUDBINA: Ovo je ŽENA koja je preživela čak TRI BRODOLOMA, među njima je i Titanik!
SUJEVERNE METODE VEZIVANJA: Evo kako su žene KONTROLISALE svog muškarca - nisu ni pomislili na DRUGU
Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena.
U to vreme nastaju i brojna druga prezimena po sledećim principima:
1. Po ocu - najčešće
2. Po plemenu - Vasojević, Drobnjak…
3. Po zvanju - Popović, Kapetanović…
4. Po zanatu - Kovačević, Majstorović…
5. Po osobinama - Mudrinić, Bjeloglav…
6. Po mestu, zavičaju - Glamočanin, Ličanin…
7. Po nadimku, špicnametu - Surla, Zatezalo
8. Po stranoj reči - Tintor, Bomeštar…