scattered clouds
19°C
15.05.2024.
Beograd
eur
117.1216
usd
108.2155
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Ključni datumi kroz istoriju: Šta je mart Beogradu, a šta Srbiji?

31.03.2015. 12:02
Piše:
Srbija Danas
mladi u Beogradu
mladi u Beogradu / Izvor: Profimedia/ilustracija

Mesec mart je kroz istoriju bio najsudbonosniji za Srbiju. Tada su se desile najkrupnije istorijske stvari. Krenućemo od početka meseca, a vi pogledajte zašto smo u pravu.

9. mart 1991. godne bile su prve masovne demonstracije na čelu sa Vukom Draškovićem 

Ove demonstracije su prve uzdrmale režim Slobodana Miloševića. Taj datum je, istovremeno, bio i početak vaninstitucionalne političke borbe opozicije, tada nazvane "snagama haosa i bezumlja", koja je 2000. godine rezultirala smenom vlasti i početkom konsolidacije demokratskog sistema u Srbiji, piše Telegraf.

Devetomartovski protest u Beogradu organizovao je i predvodio Srpski pokret obnove političara i književnika Vuka Draškovića, tada najjača opoziciona stranka, koja je zagovarala promenu sistema i pozivala se na demokratizaciju i nacionalnu obnovu države.

Skup je održan na Trgu republike, a sukobi su se proširili na nekoliko ulica u centar Beograda. Tada su život izgubile dve osobe, učesnik protesta Branimir Milinović (18) i policajac Nedeljko Kosović (54).

Vuk Drašković
Vuk Drašković / Izvor: Profimedia

11. marta 2006. godine, Slobodan Milošević je umro u Haškom tribunalu

Ove godine navršilo se devet godina od smrti bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije, haškog optuženika Slobodana Miloševića, a i dalje vlada oprečno mišljenje o tome da li je lider SPS-a umro prirodnom smrću ili je ubijen lekom protiv lepre.

Prema zvaničnoj verziji iz Haškog tribunala, Slobodan Milošević je umro od infarkta u svojoj ćeliji u pritvoru tokom suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti na Kosovu i u Hrvatskoj, i za genocid u Bosni i Hercegovini. Prema navodima istrage, Miloševićevo srce stalo je zato što se on nije pridržavao propisane lekarske terapije, nego je pribegavao samoinicijativnom uzimanju lekova.

12. marta 2003. godine, Srbija je ostala bez premijera Zorana Đinđića 

Tačno u 12.30, Đinđić je upucan ispred Vlade Srbije, blindirani automobil premijera Srbije izjurio je pod rotacijom iz dvorišta vlade uputivši se ka Urgentnom centru, ali premijer nije preživeo. Ovo je bila vest koja je šokirala sve. 

Atentatu na premijera prethodio je neuspeli pokušaj atentata 21. februara 2003, na autoputu Beograd – Zagreb, kod hale Arena, što je, takođe, obuhvaćeno presudom atentatorima, pripadnicima "zemunskog klana".

13. marta 1946. godine, uhapšen je Draža Mihailović, četnički vođa 

Pre 69 godina, pripadnici OZNA-e, uhapsili su Mihailovića, a doživotni predsednik SFRJ, Josip Broz Tito, navodno je tada na Brionima rekao francuskim novinarima "da su to Srbi opet uhapsili nekog njihovog teroristu". Draža je uhapšen je u okolini Višegrada 13. marta 1946. godine, a suđenje se održavalo od 10. juna do 15. jula iste godine.

Draža Mihajlović
Draža Mihajlović / Izvor: Profimedia

Od 17. do 19. marta 2004. godine bio je pogrom Srba sa Kosova i zločin nad srpskim življem na Kosovu

U etničkom nasilju između 17. i 18. marta, ubijeno je 15 Albanaca i 12 Srba. Ozbiljno je povređeno oko 170 Srba, od toga 150 batinanjem u njihovim kućama, dok je njih 20 povređeno u napadima na putevima. Prema podacima UN-a u martovskom nasilju povređeno je 954 lica, među kojima 65 međunarodnih policajaca, 58 pripadnika KPS i 61 pripadnik međunarodnih mirovnih snaga, a proterano je preko 4000 Srba.

24. marta 1941. godine, Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana

Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade, Dragiša Cvetković, i ministar inostranih poslova, Aleksandar Cincar-Marković, s jedne strane, a ministar spoljnih poslova Rajha fon Ribentrop, italijanski ministar spoljnih poslova grof Ćano i japanski ambasador general Ošima s druge strane.

Hitler
Hitler / Izvor: Profimedia

24. marta 1999. godine, NATO je počeo sa bombardovanjem Jugoslavije

Tada su počeli su vazdušni napadi NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koji su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi, a  teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

 27. marta 1945. godine: "Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob" - vojni udar u Jugoslaviji

Pre 74. godine u Beogradu je održan najveći antifašistički miting u svetu, a rezultat toga je vojni udar kojim je svrgnut regent knez Pavle Karađorđević i na srpski presto doveden je maloletni kralj Petar II Karađorđević. 

O ovom događaju i dalje kruže razne priče, a jedna od njih je da je ovaj "herojski čin" izvela KPJ na čelu sa Josipom Brozom Titom, drugi tvrde da je protest organizovala tajna služba Velike Britanije, dok treći kažu da je ovo najtužniji događaj za Srbiju, jer da se on nije dogodio Srbi bi danas živeli u "zemlji bogatijoj od Švajcarske".