clear sky
14°C
02.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NEMA ZAŠTIĆENIH: Svi će morati da plaćaju porez!

08.11.2014. 19:16
Piše:
N. Aralica/G.Lalić
Marko Marinković
Marko Marinković / Izvor: Srbija Danas

V.d direktora Poreske uprave Marko Marinković, u ekskluzivnom intervjuu za naš portal, otkrio je kako teče reforma ove institucije istakavši da više nema zaštićenih, ali i ko je odneo poverljivu bazu podataka označenu sa "strogo poverljivo" i kako će se razračunati sa svim nelegalnim poslovima poreskih obveznika.

Čim ste došli na funkciju, zatvorili ste 140 kockarnica zbog nelegalnog poslovanja. Kako je moguće da su do sada nesmetano radile i da li to znači da je bilo povlašćenih?

Broj zatvorenih objekata je mnogo veći, 140 objekata su samo oni gde smo zajedno sa MUP-om učestvovali, ali postojale su i samostalne akcije MUP-a na osnovu kojih smo zatvorili mnogo više nelegalnih objekata u kojima se održavaju igre na sreću. Početak akcije povezan je sa mojim samoinicijativnim odlaskom u Vranje i zajedničkim dogovorom sa načelnikom Policijske uprave Vranje. Nakon toga, slična aktivnost preduzeta je na teritoriji Pančeva, nakon čega je objedinjena zajednička operativna akcija na nivou Republike Srbije.

 Jednostavno, kad prvi date gol, svi bi da daju golove i tako smo krenuli svi zajedno u akciju.

Ko je inicijator ovih akcija?

Inicijator pojačanih aktivnosti svih državnih organa u borbi protiv sive ekonomije je Vlada Republike Srbije; na osnovu Plana Vlade Republike Srbije za borbu protiv sive ekonomije, korupcije i organizovanog kriminala. To je strateški dokument koji pokriva objedinjenost aktivnosti svih državnih organa u borbi protiv navedenog. Nakon dolaska na mesto Zamenika direktora Poreske uprave primetio sam da ne postoji neposredna povezanost između rukovodilaca u poreskoj upravi, rukovodilaca u MUP-u Srbije, rukovodilaca u bezbednosnim službama. Zajedničku borbu protiv sive ekonomije započeli smo samoinicijativno, iskoristivši govor premijera Vučića, i početak aktivnosti policijskih uprava vezanih za nelegalne priključke za struju na jugu Republike Srbije.

Shvatili smo da i mi treba da uđemo zajedno u paket sa drugim državnim organima vezanim za operativne aktivnosti na tom terenu, i nakon kraćeg sastanka sa načelnikom Policijske uprave Vranje, u par kratkih rečenica dogovorili smo zajednički operativni nastup na određenom polju i potom smo krenuli u realizaciju operativnih zadataka. Za objedinjavanje akcije na celokupnoj teritoriji Republike Srbije inicijator je rukovodstvo MUP-a, gospodin ministar Stefanović, ljudi iz njegovog kabineta i gospodin direktor policije Veljović.

Na osnovu naših zapisnika, policijski službenici postupaju, oduzimaju nelegalne aparate na sreću i pišu krivične prijave protiv vlasnika za nelegalno organizovanje igara na sreću. Oduzeti aparati služe kao dokaz u predstojećim sudskim postupcima.

Istakli ste da ćete se boriti protiv svih nelegalnih poslova i izbegavanja poreza, a prvi na tapetu su vam organizatori igara na sreću. Šta ste uradili na tom planu?

Od oko 22000 aparata koji postoje, oduzeto je 600, a u međuvremenu je 600 novih prijavljeno, što znači da smo za dva meseca legalizovali 1200 aparata.

Ustanovili smo da je polje igara na sreću izuzetno rizično za odliv prihoda iz budžeta Republike Srbije. Zato smo se namerili uvedemo jaču kontrolu nad igrama na sreću, što se radi u svim razvijenijim zemljama. Nosioci projekta su više državnih organa i nakon njegove izrade neće biti moguće organizovati nelegalne igre na sreću, a mi ćemo, kao Poreska uprava, inicirati pooštravanje kazni za kršenje zakona.

Kakva je situacija sa ugostiteljima, poznato je da mnogi od njih izdaju takozvane fiskalne predračune, umesto računa, koje zatim samo storniraju i tako ne prikazuju stvarnu zaradu? Koliki su gubici države u budžetu Republike Srbije?

Teško je tačno kvantifikovati gap (rupa), taj procep posredstvom kojeg se iz budžeta odliva novac od nelegalnih poslova, odnosno od sive ekonomije. Trebalo bi prvo ustanoviti određene pondere, pa aritmetičku sredinu te pojave, pa statističkim metodama izučiti kolika je količina novca koja se odliva iz budžeta Republike Srbije.

Kritična grana privrede u kojoj je uočeno da dolazi do odliva novca iz budžeta, je ugostiteljstvo. Moram reći da u ugostiteljstvu postoje mnogo onih koji rade ispravno, i trudi se da zadovolje i tržište i nivo svojih usluga, kao i da plate porez. Ima i vrednih i poštenih ljudi, posebno onih koji se time bave tradicionalno i kroz generacija. Nažalost, postoje i oni koji su u ugostiteljstvo došli zbog brzog i nelegalnog bogaćenja, radi prenošenja finansijskih sredstava kroz nelegalne tokove, odnosno bave se nečim što se zove pranje novca. Ovi ljudi su na neki način povezani sa svetom kriminala.

Marko Marinković
Marko Marinković / Izvor: Srbija Danas

Jedan broj ugostiteljskih objekata u Beogradu, radi se o objektima na vodi, čiji je kapacitet više od 400 gostiju, tokom navedenih kontrola su uočene značajne nepravilnosti u poslovanju. Apostrofirao bih jedan ugostiteljski objekat koji nije na vodi, nego blizu vode, ali ipak na kopnu, na kome je ustanovljen paralelni sistem pranja novca, posredstvom nekoliko firmi, možda čak i desetak, što je očigledan način da se vrši nešto što se zove, poreska utaja i pranje novca.

Mi smo navedene kontrolne delatnosti u takvim objektima izvršili brzo, bez prethodne najave i u strogoj konspirativi jer nam se dešavalo da dođe do odliva poverljivih podataka, do pripreme vlasnika ugostiteljskih objekata na kontrolu, samim tim i štelovanja finansijskih izveštaja.

Na jednom od ugostiteljskih objekata ustanovili smo manjak od 206 000 dinara. U proteklih godinu i po dana u navedenom objektu nije prijavljen prihod veći od 100 miliona dinara, a na taj prihod se obračunava porez od 20% PDV. Na ovaj način je smišljeno, uz jednu vrstu falsifikovanja isprava, došlo do utaje poreza u enormnom obimu. Slična stvar je ustanovljena nepravilnost i u drugim objektima. Moram da pomenem da postoje i oni objekti koje smo kontrolisali i ustanovili da se u njima uredno plaća porez i da se prijavljuju radnici.

Napominjem da smo prilikom kontrola beogradskih splavova ustanovili da je razlika u ceni između nabavne cene i prodajne cene pića enormna. Kod bezalkoholnih pića, ona može iznositi do 300 dinara. Kod alkoholnih pića, ona je mnogostruko veća. Na primer, boca viskija je oko 2000 dinara, a na tim objektima se čašica od 0,03 l naplaćuje oko 850 dinara. Ne vidim zašto je problem prijaviti tu dobit državi i platiti 20 posto.

Koliko novca odlazi iz budžeta Srbije zbog sive ekonomije?

Oprečna su mišljenja. Uvek su mi draži stavovi renomiranih finansijskih kuća iz Srbije - grubom kalkulacijom bi se moglo doći do nekih milijardu evra, od čega se samo na rezanom duvanu gubi 200 miliona evra godišnje.

Da li u izvozu poljoprivrednih proizvoda postoje nelegalne radnje?

Svaki veliki otkup poljoprivrednih proizvoda se proverava. Tokom avgusta meseca smo izvršili ogromnu kontrolu izvoznika voća iz Republike Srbije u inostrantsvo i ustanovili značajne nepravilnosti. Kod jednog poreskog obveznika, ustanovili smo da je on količinu od 2000 tona malinama, držao na crno.Vrednost te količine je 2.8 miliona evra. Ono što smi uradili je rotiranje poreskih inspektora. Tako da smo na ovaj način predupredili najavu kontrole.

Najava kontrole nigde nije obavezna - to nigde u zakonu ne stoji. Cilj kontrole jeste da se nenajavljeno dođe. Ja sam svestan da je u prethodnim mandatima možda postojao običaj najavljivanja kontrole, za šta lično smatram da je krajnje neprofesionalno.

Šta znači "poznavanje poreskih obveznika"?

Postupanje poreskih inspektora na terenu je povezano sa nečim što se zove analiza rizika u centrali poreske uprave. Analiza rizika je formirana još 2004. godine kada je uveden sistem PDV. Danas su izvršene izuzetno male korekcije u parametrima analize rizika koji su se u prethodnih 10 godina značajno promenili. Mi prikupljamo saznanja od samih inspektora na terenu. Kao što u bankama postoji sistem “know your client”, tako će i svaki poreski inspektor znati svoje poreske obveznike, radi bolje kontrole i nadzora.

Terenski inspektori i poreska policija daju najbolje rezultate u borbi protiv sive ekonomije.

Kako predvideti ponašanje poreskih obveznika?

Mi imamo analizu rizika koja je zasnovana na određenim parametrima, ali takođe od naših službenika prikupljamo saznanja o poreskim obveznicima. Sama ta saznanja postaju indikatori njihovog ponašanja.

Na primer, Apatinska pivara. Ona nije kontrolisana sedam godina. Ona je jedan od velikih poreskih obveznika, koja je u oktobru platila 378 miliona dinara u budžet.

Po nivou uplata ona je nama jako značajna, i mi ćemo joj maksimalno pomoći da posluje, i politika je da veliki poreski obveznici nisu targetirani kao i oni manji, koji su rizičniji, koji imaju malu ekonomsku moć. Ipak, mislim da je previše da firmu koja svakog meseca donosi ovakav priliv novca u budžet, sedam godina niko ne kontroliše u Poreskoj upravi, čisto da ustanovi da li su iznosi navedeni u ovim poreskim prijavama tačni i u skladu sa zakonom.

Da li država brine o doprinosima, ali i o platama radnika, koje su firme obavezne da uplaćuju?

Uprava je tokom prethodnog perioda, putem sistema objedinjene naplate postavila stanje da je nemoguće uplatiti platu radnika, a da se ne uplate doprinosi. Ono što smo primetili je povećanje prihoda za deset odsto tokom poslednjeg kvartala.

Da li će biti naplaćen ekstra profit od velikih poreskih obveznika, koji je bio obećan još u DOS-ovo vreme?

Svašta je obećano u DOS-ovo vreme. Ono što možemo reći je da je formirana posebna radna grupa koja je u prostorijama Poreske uprave pronašla dokumentaciju koja je bila duži vremenski period skrivana i nije tretirana blagovremeno. U pitanju su transakcije devedesetih godina, otkup deviza po zvaničnom kursu, određenih privatizacija i tako dalje. Ova dokumentacija nije nikada realizovana, osim u jednom primeru koji je svima poznat. Nažalost, nakon detaljne analize radne grupe, došli smo do saznanja da je ova dokumentacija zastarela.

Milica Bisić i njeni saradnici, među kojima su Ivan Posavec i neimovani praktikanti, sumnjiče se za iznošenje podataka koji se kvalifikuju kao državna tajna. Kolika je načinjena šteta?

Na nadležnim službama je da ustanove ko je gde i po čijem nalogu je iznosio te naloge. Ja moram da kažem da je gospodin  Ivan Posavec, bivši savetnik Lazara Krstića, izuzetno inteligentan i vredan mladi čovek, koji je došao sa Harvarda i nije bio svestan sa kakvim dokumentima raspolaže. Sumnjamo da je zloupotrebljen od strane Milice Bisić. Aktivnosti sugeriše gospođa Bisić, izvršava ih državni sekretar  Nikola Ćorsović, a nalaže ih tadašnje rukovodstvo Poreske uprave, bez valjanog pravnog osnova.

Milica Bisić
Milica Bisić / Izvor: Foto: Wikipedia

Milica Bisić

Oni su imali server, kompletno formirane SQL baze mogli su da rade izveštaje kakve su hteli, bez ikakvog nadzora i da štampaju delove tih baza i posebno formirane izveštaje. To ne može niko u državi, jer je svaki službenik Poreske uprave ovlašćen za raspolaganje određenim fondom podataka u bazi u skladu sa svojim radnim mestom. Prvo, to nije u skladu sa zakonom, drugo, nije u skladu sa bezbednosnim procedurama, treće, nije u skladu sa postupanjem poreskih službenika u vezi sa službenim radnjama.

Milica Bisić je tada bila službenik ministarstva finansija, a dolazila je u poresku upravu bez ikakve evidencije službe obezbeđenja Poreske uprave, dva puta nedeljno, na parking mestu pored neslužbenog ulaza u objekat, tako da niko nije imao uvid u njeno kretanje i njene poslove  u centrali Poreske uprave.

Da li bi možda naša poreska policija mogla da se transformiše i funkcioniše kao "Guardia di finanza" u Italiji koja je mnogo vidljivija, ostavlja mnogo jači utisak na građane i ima mnogo veća ovlašćenja?

U Italiji ona predstavlja oružanu formaciju. To je služba koja poseduje sredstva prinude, poput oružja, sredstava za vezivanje, boju za markiranje i slično. Mi to nemamo, imamo samo pojedina zakonska ovlašćenja, u smislu ulaska u objekat, nemamo čak ni zakonsko pravo zadržavanja.

Oni imaju borbena kola, glisere, naoružani su automatskim puškama i mitraljezima,  imaju alpinističke timove, helikoptersku jedinicu, i broje više desetina hiljada ljudi. Oni mogu da zaustave svakog na ulici i da kažu: “Pođi sa mnom i pokaži mi dokumenta na osnovu kojih voziš taj ferari”.

Transformacija poreske uprave je nešto što je u nadležnosti Ministarstva finansija i Vlade Republike Srbije, a ono što ćemo mi raditi je efikasnija kontrola naplate prihoda. Procena da li je u Srbiji potrebna jača po ovlašćenjima, poreska policija ili ne, nije na poreskoj upravi, nego na Ministarstvu finansija i Vlade Republike Srbije.