clear sky
15°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ZA PRIMER: Prodaje organski pasulj preko interneta, i do 600 dinara po kg

28.03.2016. 10:11
prodavac
prodavac / Izvor: Foto: Facebook Printscreen

Proizvodnja pasulja opala je u poslednje vreme zbog jeftinog uvoza iz Kine, Kirgistana, Perua i drugih egzotičnih zemalja. Ipak, uzgajanje pasulja se isplati.

Činjenica je da naši mali i neudruženi poljoprivrednici ne mogu da ponude konkurentnu cenu koju daju veliki proizvođači u zemljama gde je proizvodnja u startu jeftinija.

Ipak, postoji tražnja za upravo domaćim pasuljom.

Iako se u trgovinskim lancima ova namirnica može pazariti za 200 dinara po kilogramu (na akcijama bude i jeftinija), kupca nađe i onaj za 600. Kućni budžeti nam ne dozvoljavaju da se opustimo kada idemo u pazar, ali ipak sve više vodimo računa o tome šta jedemo pa, koliko god da nam je prosečan standard loš, postajemo oprezniji i, ako možemo, biramo proveren kvalitet.

SRBI NAŠLI NAČIN DA ZARADE: Masovno sade ovu VOĆKU, jer donosi čistu zaradu čak MILION dinara

Da je tako, primećuju i naši proizvođači pasulja, kojih eto – ipak ima i ne žale se.

Takav je mladi poljoprivrednik, dvadesetpetogodišnji inženjer agronomije Mirko Vlček iz Pivnica. Upustio se u ovu proizvodnju pre par godina i stalno je proširuje i obogaćuje novim sortama. Mirko se bavi organskom proizvodnjom, pa je i pasulj sa njegovih njiva organski, ali kako proces konverzije zemljišta za ovaj vid poljoprivrede traje tri godine, u prvoj godini i ova se mahunarka prodavala kao konvencionalna. Dakle, uzgajao je i prodavao i običan pasulj, a i to mu se isplatilo. Veli da i sada proizvođači “običnog” pasulja mogu da nađu računicu ali pod uslovom da ga ne prodaju na veliko, da se udruže, usvoje neke marketinške veštine, sagledaju mogućnosti tržišta iz više uglova…

“Kada sam po završetku fakulteta odlučio da se bavim organskom proizvodnjom i uopšte povrtarstvom, razmišljao sam o tome s čim da krenem s obzirom na to da nisam imao tržište i obezbeđen plasman. Zato sam se opredelio za pasulj koji ne mora odmah da se proda, može da se uskladišti, a jednostavan je za čuvanje. Važno mi je, naravno, bilo i to što nije iziskivao velika ulaganja jer nisam bio u mogućnosti da značajnije investiram”, kaže mladi poljoprivrednik, kojeg već dobro znaju kupci na pijacama u Novom Sadu, Bačkoj Palanci i u Beogradu, a naročito oni koji organske proizvode od njega i njegovih kolega kupuju preko interneta, odnosno fejsbuka.

ČEKA NAS DRUGAČIJE LETO NA ADI: Mnogo novina, ali i jedna ATRAKCIJA

13 sorti pasulja

Vlček gaji povrće na 5,5 jutara, a trenutno na imanju ima 13 sorti pasulja. Oglede radi sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i gaji “belka”, “maksu”, “zlkatka”, “igman”, “bosnu”… Ima i šoder, biljku koja nije pasulj ali mu je, kao plod, najsličnija.

To što su proizvođači u Srbiji digli ruke od pasulja ekonomska je stvar. Vlček za novosadski Dnevnik objašnjava da se veleprodaja ne isplati jer je cena dosta niža, ali se isplati ako se ide na pijace i prodaje na kilogram, prodaje preko interneta.

SLATKA VOĆKA, SLATKA ZARADA: Novac se brzo okreće, dobijete tri put više od uloženog!

50% robe proda putem interneta

Više od polovine količina koje proizvede gazdinstvo Vlček proda preko interneta.

Organski pasulj je skuplji, uglavnom košta oko 600 dinara kilogram ali ni to nije prepreka kupcima kojih ima i koji sve više traže ovu namirnicu. Pod uslovom da je domaća. On kaže da je proizvodnja isplativa, ali da se itekako mora voditi računa o vremenu setve, jer ako se tu omane, šteta može biti velika.

On pasulj štiti ekstraktom belog luka, koji ga čuva od bolesti i štetočina i poboljšava mu imunitet.

Ovaj poljoprivrednik kaže da bi najbolje bilo da se u jednom selu u kojem se tradicionalno proizvodi pasulj udruže poljoprivrednici, da se potrude oko brendiranja, pakovanja i unesu inovativne ideje.

AGONIJA: Evo zašto je proizvođačima najgore plaćanje na odloženo