light rain
14°C
03.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Srbija i Hrvatska u martu rešavaju pitanje procesuiranja ratnih zločina

21.02.2018. 15:38
Piše:
Tanjug
hrvatska pravda
hrvatska pravda / Izvor: Srbija Danas

Sastanak će biti održan sledećeg meseca u Beogradu

Da li će Hrvatska i dalje insistirati da Srbija više ne procesuira njene državljane okrivljene za ratne zločine, kao i da li će zbog tog, otvorenog, pitanja blokirati pregovore Srbije sa Evropskom unijom, biće jasnije posle predstojećeg sastanka ministara pravde dve države, Nele Kuburović i Dražena Bošnjakovića, sledećeg meseca u Beogradu.

Ovaj susret planiran je nakon prve zvanične posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, tokom koje je sa tamošnjim zvaničnicima dogovoreno rešavanje svih otvorenih pitanja i problema između dve države. 

Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić / Izvor: Tanjug

Prema hrvatskim medijima, ključna tema razgovora Kuburovićeve i Bošnjakovića biće ukidanje zakonske odredbe o "univerzalnoj jurisdikciji", koja Srbiji omogućava krivično gonjenje hrvatskih državljana koji su krivična dela počinila na teritoriji bivše SFRJ. 

Odrebama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za procesuiranje ratnih zločina iz 2003, koji je sporan Hrvatskoj, određena je funkcionalna nadležnost Tužilaštva za ratne zločine, a te odredbe su u skladu sa Krivičnim zakonikom Srbije, koji poznaje princip univerzalne nadležnosti. 

Univerzalna nadležnost je princip međunarodnog prava, koji predviđa da se u domaćoj državi sudi strancu koji učini krivično delo u inostranstvu. 

Nela Kuburović
Nela Kuburović / Izvor: Profimedia

Kako pišu mediji u Hrvatskoj, tokom susreta Kuburović i Bošnjakovića biće sklopljen bilateralni sporazum, koji će regulisati da se optuženima za ratne zločine sudi po mestu prebivališta. 

U srpskom Ministarstvu pravde, međutim, kažu da će teme sastanka tek biti utvrđene. 

Predsednica Hrvatske PRIZNALA: Bilo otvorenih pokušaja da se spreči poseta Vučića

- Pojedinosti sastanka i teme razgovora će biti definisani pred dolazak Bošnjakovića, koji je planiran za mart, a datum postene još nije utvrđen - rečeno je u Ministarstvu pravde Srbije. 

- Ima više tema o kojima Srbija i Hrvatska mogu da razgovaraju u oblasti pravosuđa. Mi smo otvreni za sve teme i nadamo se da će se razgovori završiti dobrim rezultatima, napominju u ministarstvu. 

Ministarstvo pravde
Ministarstvo pravde / Izvor: Srbija Danas

Jedna od tema o kojoj bi ministri takođe trebalo da pričaju je hrvatski Zakon o poništavanju svih akata i sporazuma, koji su zaključeni sa Srbijom, a koji se odnose na pružanje međunarodne pravne pomoći u postupcima za ratne zločine.

Taj zakon je sporan za Srbiju, jer je nakon njegovog usvajanja uzajamna pravna pomoć u procesima za ratne zločine u potpunosti izostala.

Što se tiče univerzalne nadležnosti, Hrvatska osporava pravo Srbije da hapsi i sudi njenim državljanima za ratne zločine i traži od Srbije da promeni svoj zakon odnosno da odustane od principa "univerzalne" nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina izvršenih na teritoriji cele bivše Jugoslavije.

Hrvati
Hrvati / Izvor: Profimedia

Hrvatskoj, međutim pomenuti Zakon i odredba o univerzalnoj jurisdikciji nisu smetali kada su primenjeni u procesu za zločin na Ovčari, kod Vukovara prema optuženima koji su hrvatski državljani - srpske nacionalnosti, a koje je Odeljenje za ratne zlocine u Beogradu osudilo na stroge zatvorske kazne. 

Zakon je Hrvatska počela da osporava nakon hapšenja hrvatskog branitelja Veljka Marića u Srbiji, kada su i Zagrebu dostavljene liste od 33 osumnjičena hrvatska državljana za ratne zločine 2011. godina, na kojoj su, kako prenose mediji, bili i neki hrvatski zvaničnici.

Otprilike u isto vreme hrvatske vlasti poslale su Beogradu ažurirani spisak sa na kojem je bilo 1. 549 imena Srba osumnjičenih za zločine. 

oluja
oluja / Izvor: Srbija Danas / Saša Džambić

Svojevremeno je Hrvatska pokušavala u dva navrata da tim argumentom blokira Srbiji otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima Srbije i EU, kao i da vrši pritisak pred donošenje presude Međuanrodnog suda pravde u sporu između Srbije i Hrvatske za genocid, a on je i dalje u agendi spornih pitanja dve zemlje.

U hrvatskoj strucnoj javnosti u poslednje dve godine se može čuti da srpski Zakon nije suprotan normama međunarodnog prava, ali da je "suprotan pregovaračkom okviru koji Srbija ima u pretpristupnim pregovorima za ulazak u EU, koja zahteva da se mora voditi računa o regionalnoj saradnji i dobrosusedskim odnosima". 

Međutim, nadležnost Srbije da sudi Hrvatima za dela počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije zasniva se na principu međunarodnog prava o univerzalnoj nadležnosti, koje poznaje i Hrvatska, ali i većina država EU.

Izbeglice iz Krajine
Izbeglice iz Krajine / Izvor: Profimedia

Prema mišljenju domaćih pravnika, Srbija ima međunarodnu obavezu da goni izvršioce krivičnih dela ratnih zločina, bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost, baš kao što tu obavezu ima i Hrvatska. 

Sličnu vrstu definicije nadležnosti ima Francuska za teritoriju bivše SFRJ i Ruandu za dogadaje iz 90-tih godina, i Velika Britanija za ratne zlocine izvršene na teritoriji Nemačke tokom Drugog svetkog rata. Pored toga, veći broj zemalja iz EU takode poznaje univerzalnu nadležnost, kakvu je poznavala i SFRJ kada su se ti zločini i dogodili.