clear sky
15°C
06.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

IZDAO GA STRANAČKI DRUG, A SRCE MU PREPUKLO ZA POKOJNIM SINOM: Životna priča Momira Bulatovića, od "izdajnika" do voljenog političara

27.06.2023. 18:01
Piše:
Srbija Danas
Momir Bulatović
Momir Bulatović / Izvor: Foto: Profimedia/Printscreen/Srbija Danas

Momir Bulatović (1948-2019) bio je crnogorski političar i književnik, poznat po svojoj značajnoj ulozi u političkoj i kulturnoj sceni Crne Gore

Bulatović je bio politička ličnost koji je svojom harizmom, strastvenošću i oštrim stavovima ostavio trajni uticaj na politiku i društvo svoje zemlje.

CRNOGORSKI PREDSEDNIK STIŽE U ZVANIČNU POSETU SRBIJI: Nakon Brisela, Milatović dolazi u Beograd

CRNOGORSKI PREDSEDNIK STIŽE U ZVANIČNU POSETU SRBIJI: Nakon Brisela, Milatović dolazi u Beograd

"DAO BI ON GRDNE PARE DA MOŽE TOGA DA SE RATOSILJA" Momir Bulatović pred smrt progovorio o Milu Đukanoviću, otkrio tajnu njegovog uspeha

"DAO BI ON GRDNE PARE DA MOŽE TOGA DA SE RATOSILJA" Momir Bulatović pred smrt progovorio o Milu Đukanoviću, otkrio tajnu njegovog uspeha

UMRO NAKON ŠTO JE DAO POMEN SINU: Gde je i kako živeo Momir Bulatović poslednjih godina?

UMRO NAKON ŠTO JE DAO POMEN SINU: Gde je i kako živeo Momir Bulatović poslednjih godina?

Rođen je 1948. godine u selu Velimlje, kod Nikšića, u Crnoj Gori. Bulatović je studirao književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao diplomu iz oblasti jugoslovenske književnosti. Njegova književna karijera obuhvatala je pisanje romana, drama i eseja. Bio je član Srpskog književnog društva i Crnogorskog PEN centra, a njegovi književni radovi bili su prepoznati i nagrađivani.

Međutim, Bulatović je najpoznatiji po svojoj političkoj karijeri. Bio je jedan od osnivača i lidera Socijalističke narodne partije (SNP) u Crnoj Gori. Bulatović je bio angažovan u politici tokom burnih devedesetih godina prošlog veka, kada su se Balkan suočavao s raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Kao snažan zagovornik očuvanja jugoslovenske države, Bulatović se isticao kao protivnik raspada Jugoslavije i nezavisnosti Crne Gore.

MILO ILI MOMIR? REFERENDUM PRE REFERENDUMA

Bulatović je bio premijer Crne Gore od 1998. do 2000. godine. Tokom svog mandata, suočio se sa ozbiljnim političkim izazovima, uključujući sukobe s tadašnjim predsednikom Milo Đukanovićem, koji se zalagao za nezavisnost Crne Gore.

Situacija između Momira Bulatovića i Mila Đukanovića predstavlja politički sukob koji je obeležio crnogorsku političku scenu tokom devedesetih godina i kasnije. Njih dvojica su bili nekada politički saveznici, ali su se kasnije suprotstavili jedan drugome i postali politički protivnici.

MILO
MILO / Izvor: Foto: Profimedia

Tokom svog mandata, Bulatović se zalagao za očuvanje jugoslovenske države i bio je protivnik nezavisnosti Crne Gore. Međutim, njegov politički kurs je došao u sukob s Milo Đukanovićem, tadašnjim predsednikom Crne Gore.

Milo Đukanović, koji je bio dugogodišnji saradnik i politički partner Bulatovića, postepeno je promenio svoj politički stav i zagovarao nezavisnost Crne Gore. Đukanović je 1997. godine preuzeo vodeću ulogu u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja je bila najveća politička stranka u Crnoj Gori. On je uveo politiku separatizma i inicirao referendum o nezavisnosti 2006. godine, koji je rezultirao sticanjem nezavisnosti Crne Gore.

Podgorica
Podgorica / Izvor: Foto: Profimedia

Jedan od motiva za razdor u vrhu DPS bio je i intervju koji je Đukanović dao za beogradski časopis Vreme, u kojem je naveo da je "Milošević čovek prevaziđene političke misli, lišen sposobnosti strateškog gledanja na izazove koji stoje pred našom državom".

Sukob između dvojice nekada političkih kolega je bio svojevrsni referendum pre referenduma. Biranje između Bulatovića i Đukanovića je bila ključna tačka začetka kasnije zvanične politike Crne Gore.

IZDAJA JUGOSLAVIJE

Mada se borio protiv ocepljenja Jugoslavije, on je 18. oktobra 1991. godine, u vreme održavanja konferencije o Jugoslaviji, prihvatio predlog Evropske zajednice o priznavanju punog državnog suvereniteta i nezavisnosti svih jugoslovenskih federalnih jedinica, čime se Crna Gora svrstala uz secesionističke republike.

Ovaj postupak Momira Bulatovića bio je učinjen uz punu saglasnost većeg dela državnog rukovodstva Crne Gore, a jedan od glavnih zagovornika takvog usmerenja bio je Bulatovićev najbliži saradnik Milo Đukanović, tadašnji predsednik Vlade Crne Gore.

Pod pritiskom najšire javnosti, Bulatović je 30. oktobra povukao svoj pristanak na plan o razbijanju Jugoslavije, a onda je započeto njegovo odvajanje od Mila Đukanovića.

PRED VRATIMA GRAĐANSKOG RATA

Sukob je kulminirao 13. januara 1998. na protestima koje je ispred Skupštine Crne Gore organizovao Momir Bulatović nakon što je odbio da prizna poraz od Đukanovića na oktobarskim predsedničkim izborima. 

Tog dana Bulatović je održao govor u Skupštini Crne Gore u kojem je izneo svoje stavove o očuvanju Jugoslavije. Međutim, Đukanović je prekinuo Bulatovićev govor, što je dovelo do izbijanja fizičkog sukoba između pristalica obojice političara.

Situacija se brzo pogoršala, a sukob se proširio na ulice Podgorice, glavnog grada Crne Gore. Pristalice Đukanovića i Bulatovića sukobile su se, a na ulicama su se čuli hici i eksplozije. Bilo je povređenih, a sukob je izazvao ozbiljnu političku krizu u zemlji.

Kao rezultat ovog sukoba, Bulatović je podneo ostavku na funkciju premijera, a političke tenzije između njega i Đukanovića nastavile su se i tokom narednih godina.

Sukob između Đukanovića i Bulatovića 13. januara 1998. godine bio je ključni trenutak u političkoj istoriji Crne Gore i označio je početak razdvajanja političkih puteva ova dva lidera. Đukanović je nastavio da zagovara put ka nezavisnosti, dok je Bulatović ostao uveren u očuvanje Jugoslavije.

SMRT SINA - NAJVEĆA RANA MOMIRA BULATOVIĆA

Boško Bulatović (21), sin Momira Bulatovića, preminuo je 24. juna 2008. godine nakon kratke i teške bolesti, a sahranjen je u petak, 27. juna, u selu Raći, kraj Podgorice.

Momir je preminuo u 63. godini, nepunih nedelju dana posle pomena sinu Bošku koji je 12 godina ranije preminuo u 21. godini života.

SAHRANA MOMIRA BULATOVIĆA

Sahrana je održana u 15 sati, a a njegovi posmrtni ostaci pre toga bili su izloženi na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.

Komemoracija povodom Bulatovićeve smrti održana je i u Beogradu u Kombank dvorani, a komemorativnom skupu prisustvovala je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Opelo je Bulatoviću održao mitropolit Amfilohije koji je poručio da sada:

- Ispraćamo jednu od najuglednijih ličnosti Crne Gore koja je bila na njenom čelu u presudnim vremenima.

- Sačuvao je Momir Bulatović svoj obraz. U najtežem trenutku nije izgubio svoju dušu, to je od ogromnog značaja ne samo za njega nego i za Crnu Goru -  poručio je on.

Tadašnji predsednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća porodici Bulatović povodom smrti Momira Bulatovića, bivšeg predsednika Crne Gore, u kojem kaže da, bez obzira na kasniji razvoj političkih procesa, s pijetetom čuva uspomenu na dane njihove saradnje.

Đukanović je rekao da je sa žaljem primio vest o iznenadnoj smrti srupruga, roditelja i brata, Momira Bulatovića, prvog neposredno izabranog predsednika Republike Crne Gore.