clear sky
17°C
11.05.2024.
Beograd
eur
117.1305
usd
108.6856
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Sve što treba da znate o predsedničkim izborima u Americi

08.11.2016. 08:43
Piše:
Srbija Danas
američki izbori
američki izbori / Izvor: Srbija Danas

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama počeli su danas i trajaće do 8. novembra. To se odnosi na glasanje za izbor nacionalnih, državnih i lokalnih predstavnika vlade na svim nivoima do predsednika.

Federalni izbori se uvek održavaju svake parne godine, dok se u godinama deljivim sa četiri organizuju predsednički izbori. Izbori za lokalne i državne zvaničnike raspisuju se u parnim ili neparnim godinama, u zavisnosti od državnih i lokalnih zakona.

Obaveze građana 

Na dan izbora, građani Sjedinjenih Američkih Država mogu da glasaju za kandidate za javne kancelarije na lokalnom, državnom i nacionalnom nivou.

Način na koji ljudi glasaju zavisi od države u kojoj žive. Tako na primer, u Oregonu, svi glasači popunjavaju izborne listiće u pošti i svi glasovi moraju da budu primljeni u dato vreme na dan izbora. U državi Vašington, gotovo svi ljudi glasaju u pošti i podrazumeva da sadržaj glasačkih listića treba da bude označen datumom izbornog dana. U drugim državama, ljudi glasaju na glasačkim stanicama, gde se mogu oformiti dugi redovi.

Klinton ili Tramp
Klinton ili Tramp / Izvor: Profimedia/ilustracija

Javni život

Izborni dan nije neradni, ali predstavlja godišnji ili bijenalni odmor u pojedinim državama, uključujući:

  • Delaver
  • Havaji
  • Ilinoj
  • Indijana
  • Mičigen
  • Montana
  • Zapadna Virdžinija

Zaposleni u nekim državama imaju pravo da uzmu slobodan dan, kako bi glasali. U nekim slučajevima im se zbog ovakvog poteza ne odbija od plate.

Američki izbori
Američki izbori / Izvor: Srbija Danas

Kako se glasalo kroz istoriju

U 1792. godini donesen je zakon, koji omogućava svakoj državi da sprovede predsedničke izbore bilo kad u 34 dana pre prve srede u decembru.

Obama prvi Afroamerikanac na čelu SAD

Barak Obama je 2008. godine postao prvi Afro-amerikanac koji je odabran za predsednika SAD, 45 godina kasnije posle govora Martina Lutera Kinga o jednakim prilikama.

Ovo je bio datum kada je susret između birača za predsedničke i potpredsedničke izbore, poznat kao birački kolegijum, održavan u svakoj državi. Preferiran je novembar ili rani decembar, zato što je žetva tada  završena, a u tom periodu ozbiljnih zimskih oluja još uvek nema. 

Kako se komunikacija na većim razdaljinama poboljšala i postala brža sa napretkom vozova i telegrafa, dopuštanje svakoj državi da održi izbore bilo kad u periodu dužem od jednog meseca postalo je zastarelo. Najraniji rezultati izbora mogu da utiču na dolazeće izbore koji se održavaju kasnije u dopuštenom periodu.

Tokom 1845. godine, američki kongres je odabrao datum za sve nacionalne izbore u svim državama. Odabran je prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru, kako ne bi proteklo više od 34 dana od izbornog dana i prve srede u decembru. Izborni dan je u utorak, tako da glasači ne moraju da glasaju ili putuju u subotu. To je bilo veoma važno razmatranje u dobu kada su zakoni bili pisani i još uvek je u nekim hrišćanskim zajednicama u SAD.

Na dan inauguraciji, koji je 20. januara svake četvrte godine, predsednik i potpredsednik SAD polažu zakletvu i pristupaju kabinetu.