clear sky
15°C
07.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Prof. dr Glumbić: "Deca koja gledaju u ekrane u prvoj godini, imaju i do 350% veće šanse da razviju autizam"

04.04.2024. 18:21
Piše:
Srbija Danas
Dete ispred televizora
Dete ispred televizora / Izvor: Shutterstock

U mnogim kućama su ekrani uključeni veći deo dana i zato je neophodno obratiti pažnju pdojednako i na aktivnu i na pasivnu izloženost ekranima.

Jedan od najvećih stručnjaka u oblasti autizma na našim prostorima, prof.dr Nenad Glumbić, govorio je na Simpozijumu logopeda o digitalnom detoksu.

Profesor Glumbić je ukazao na mnogobrojne posledice „ekranizacije“ dece opšte populacije, a to su: poremećaj pažnje i hiperaktivnost, loše postignuće u učenju, gojaznost, poremećaj spavanja, problemi u ponašanju i socijalnim reakcijama, emocionalni poremećaji, poremećaji komunikacije…

U ovom izlaganju profesor je ukazao na inostrana istraživanja (Hutton et.al., 2020) koja su dokazala vezu između produženog „ekranskog vremena“ i niskog mikrostrukturarnog integriteta mijelizovanih nervnih vlakana (razvoj mozga deteta).

Kao posledica napred navedenog najviše su pogođeni putevi koji podržavaju razvoj: govora, egzekutivnih funkcija, vizuelne obrade slike i multimodalne asocijacije.

Prof.dr Glumbić Nenad
Glumbić Nenad / Izvor: Youtube printscreen/Fondacija Hiljadu želja

Deca koja su u prvoj godini izložena ekranima 1-2 sata dnevno imaju dvostruko veću verovatnoću da dobiju autizam u trećoj godini, u poređenju sa neekranizovanom decom, ističe prof.dr Nenad Glumbić.

Izloženost ekranima 2-4 sata dnevno povećava šanse za autizam 3,48 puta!

Ako dete već ima autizam, što je više izloženo ekranima simptomi su teži. Posebno su izraženi deficiti u receptivnom i ekspresivnom govoru i senzornoj obradi. Ostale posledice su: poremećaj spavanja, selektivni unos namirnica, deficit vitamina D.

U takvim situacijama preporučujemo digitalni detoks. Šta je digitalni detoks?

Digitalni detoks je prekid korišćenja digitalnih uređaja u potpunosti ili u pojedinim oblastima upotrebe. Kod dece sa stanjima nalik autizmu za svega nekoliko meseci može da dođe do drastičnog poboljšanja socijalnih sposobnosti.

Dete gleda televizor
Dete gleda televizor / Izvor: Shutterstock

Mere prevencije

Prema preporukama Američke pedijatrijske asocijacije deca bi trebala da budu bez ekrana do 2. Godine života. Ukoliko je neophodno ekrane uvoditi od 15. meseca i to uvek u prisustvu roditelja. Maksimalno ekransko vreme od druge do pete godine je 1 sat, pri čemu je neophodno da pored deteta bude prisutna osoba koja interpretira, objašnjava detetu te sadržaje. Važno je onemogućiti deci pristup sadržajima koji se brzo menjaju, koji sadrže distraktore i koji prikazuju scene nasilja.

Digitalne tehnologije nikako ne koristiti prilikom hranjenja, uspavljivanja i interaktivne igre sa decom, upozorava prof.dr Nenad Glumbić!

U mnogim kućama su ekrani uključeni veći deo dana i zato je neophodno obratiti pažnju i na pasivnu izloženost ekranima.

IZVOR: Centar za logopediju i ranu intervenciju dr Nestorov/Prof. dr Nenad Glumbić/Preneo T. M.