clear sky
23°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Da li hrišćani nestaju sa Bliskog istoka i ko ih može zaštititi?

12.04.2015. 20:07
Piše:
Srbija Danas/N. M.
Da li hrišćani nestaju sa Bliskog istoka?
Da li hrišćani nestaju sa Bliskog istoka? / Izvor: SD/ilustracija

Od Bliskog istoka do podsaharske Afrike, hrišćani trpe napade kao nikada ranije. Samo u 2014. godini hrišćani su proganjani više nego bilo koje druge godine u novijoj svetskoj istoriji. Kako zaustaviti ovaj negativni trend i zaštiti hrišćane od odumiranja na mestu sa kojeg su potekli?

"Progon hrišćana je realnost. To je užas koji se sve češće događa i širi stopom koja je bez presedana u moderno vreme," istakao je dr Dejvid Kari, predsednik grupe "Otvorena vrata" koja prati poštovanje verskih sloboda širom sveta.

Preko 4.000 ljudi je ubijeno prošle godine samo zato što su hrišćani. To je duplo više ubijenih nego 2013. godine. A kako trend nasilja na Bliskom istoku ulazi u četvrtu godinu, sugeriše se da će i 2015. biti teška godina za opstanak hrišćana na Bliskom istoku.

Isus Hrist, Uskrs, Jerusalim, krst
Isus Hrist, Uskrs, Jerusalim, krst / Izvor: Reuters

U prvih deset država koje su na samom vrhu po progonu hrišćana nalaze se: Somalija, Irak, Sirija, Avganistan, Sudan, Iran, Pakistan, Eritreja i Nigerija.

U ratu između muslimana, hrišćani su legitimna meta

Islamski ekstremizam je pokretačka snaga u progonu hrišćana. U građanskim ratovima u Iraku i Siriji, u kojima pobunu predvode džihadističke grupe poput Al Kaide ranije i Islamske države danas, hrišćani su legitimna meta jer, osim što su "neverenici", takođe uglavnom podržavaju režime protiv kojih se džihadisti bore. Razlog je taj što ti režimi teže sekularizmu, odnosno odvajanju religije od države, a ne ekstremnom obliku šerijata koji uglavnom promovišu džihadisti.

Današnji sukobi širom Bliskog istoka, slika su i prilika krvavih podela koje dominiraju u islamskom svetu. Tom viševekovnom sukobu "doprinos" su dale i zapadne države, koje su za poslednjih 50 godina podržavale jedne i druge.

Islamska država
Islamska država / Izvor: Profimedia/ilustracija

Danas, najvažniji spoljni faktor na Bliskom istoku su Sjedinjene Države. Od napada na Njujork 11. septembra, politika Vašingtona prema regionu se naglo menja. Intervencije u Avaganistanu i Iraku dodatno su radikalizovale mnoge muslimanske grupe koje su u hrišćanskom Zapadu videle najvećeg neprijatelja, a među domaćim hrišćanima produženu ruku Zapada.

Bivši američki predsednik Džordž Buš je često u svojim obraćanjima rat protiv islamskog terorizma upoređivao sa "krstaškim" ratom, što je kod mnogih muslimana stvorilo utisak o hrišćanskom napadu na muslimanski svet.

Zato se broj napada na hrišćane širom Bliskog istoka značajno povećao za poslednjih 15 godina. Ne pomaže ni činjenica što je najvažniji saveznik Amerike na Bliskom Istoku Saudijska Arabija, koja važi za glavnog zaštitnika sunitskog islama na Bliskom istoku i koja je nezvanični "sponzor" terorizma. Sa druge strane, tu je Iran, zaštitnik malobrojnih šiita, koji važi za glavnog neprijatelja Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država.

Ovi akteri su umešani u gotovo svaku krizu na Bliskom istoku, a hrišćanske zajednice se ni krive ni dužne nalaze između.

Politika SAD u regionu je više nego čudna. Iako je reč o pretežno hrišćanskoj naciji, koja je više puta isticala nužnost zaštite svih manjinskih grupa na Bliskom istoku (posebno hrišćana), to ipak nije sprečilo nekoliko administracija ove države da aktivno podržavaju opozicione sunitske grupe širom Bliskog istoka, kod kojih je postojalo "seme ekstremizma". Najnoviji primer je materijalna i oružana podrška opoziciji legitimnog predsednika Sirije, Bašara al Asada, iz koje je iznikla Islamska država koja već godinu dana teroriše Sirijom, Irakom, ali i šire.

Džon Keri
Džon Keri / Izvor: Profimedia

Sekularizam, jedini spas za hrišćane na Bliskom istoku

Pošto ne izgleda da će se politika SAD prema ovom regionu drastično menjati, jedini izlaz u zaštiti hrišćana, osim novih intervencija, jeste snažna podrška postojećim sekularnim vlastima kao i onim partijama koje će takvom obliku vladavine težiti.

Koliko uopšte ima hrišćana u regionu?

Broj sledbenika vere Hristove odveć nije veliki na prostoru kojim od 7. veka dominiraju islamske države. Hrišćana je najviše u Egiptu; potomci antičkih Misiraca Kopti broje oko 10 miliona ljudi koji su pripadnici Koptske istočne pravoslavne crkve.

U Iraku ih je između 500.000 i milion, a u Iranu oko 300.000. Jordan ima manje od 400.000 hrišćana, dok ih je u Saudijskoj Arabiji oko 1,5 miliona, ali su oni svi radnici iz inostranstva (zakon naređuje da svi u zemlji moraju biti muslimani). U Kataru ih je 250.000, a u UAE oko 450.000, no većinom su to strani radnici.

Primera radi, u Bahreinu ima 77.000 hrišćana, ali su samo 1.000 njih domoroci i državljani zemlje. Ostalih 76.000 su tzv. gastarbajteri.

Međutim, ovde treba biti veoma obazriv. Sekularisti vide neminovnu potrebu da se odvoji vera od države i anulira vladavina teokrata, pa se sekularizam na Bliskom istoku zbog toga suočava sa kritikama i otporom tradicionalista, koji optužuju sekularizam da se protivi religiji i da radi za kolonijalizam, odnosno Zapad.

Još bizarnija je činjenica da su intervencije vodećih država Zapada na Bliskom istoku i Severnoj Africi, uglavnom bile uperene protiv lidera koji su vodili sekularne države, a u tom procesu su uglavnom pomagali pobunjene islamsitičke frakcije.

To je nedavno potvrdio i američki senator iz Virdžinije, Ričard Blek, istakavši da su višegodišnje intervencije SAD na Bliskom istoku i drugde rezultirale ogromnim brojem raseljenih hrišćana u državama poput Sirije, Iraka, ali i na Balkanu. Ako pogledamo istoriju američkog mešanja širom Bliskog istoka, centralno je da su u svakom od slučajeva različite zemlje upravo "očišćene od hrišćana".

Promena u politici SAD prema regionu predstavljala bi odlučan korak ka zaustavljanju negativne tendencije nestanaka hrišćana sa istorijskih prostora, ali to bi značilo radikalnu promenu u odnosima sa Saudijcima, koji će još dugo godina biti prva naftna sila na svetu (Inače, u Saudijskoj Arabiji postoji zakon koji zabranjuje muslimanima da promene veru. Kazna za prekršioce je smrt).

Na kraju, jedno je sigurno - trenutno stanje stvari je neodrživo, jer sigurno vodi ka potpunom nestanku hrišćana sa ovih prostora. Iako se čini da bi ovaj problem zabrinuo većinu hrišćanskih nacija na Zapadu da budu aktivniji u rešavanju ovog problema, to izgleda nije slučaj.

Pored nabrojanih problema, koji su u korenu nestanaka hrišćana sa Bliskog istoka, za kraj treba napomenuti i one koji su sa njima usko povezani, a to su: emigracija, kao razultat isključenosti i progona i pad nataliteta, koji se može videti u celom regionu.