light rain
17°C
04.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Saznajte kako je latinska himna "Ut queant laxis" postala osnov za imenovanje muzičkih nota!

27.03.2018. 14:30
Piše:
Srbija Danas/Telegraf.rs
melodija i note
melodija i note / Izvor: Profimedia

Prava istina o tome kako su muzičke note dobile imena!

Na internetu se mogu pronaći svakakve teorije zavere i svakakve izmišljotine, svakakve nepotvrđene informacije za koje niko živi ne bi mogao da pronađe izvor.

Jedna od njih, kap u okeanu, tiče se porekla naziva muzičkih nota, pa se tako može čuti da „Do“ dolazi od reči „Dominus“ (Gospod), „Re“ od „Rerum“ (materija), „Mi“ od „Miraculum“ (čudo), „Fa“ od „Familias Planetarium“ (porodica planeta, odnosno Sunčev sistem), „Sol“ od „Solis“ (Sunce), „La“ od „via Lactea“ (Mlečni put), a „Si“ od „Sidus“ (jedna od tri latinske reči za zvezdu).

POZORIŠNI FESTIVAL "DANI KOMEDIJE": Proglašena najsmešnija predstava

Violina i note
Violina i note / Izvor: Profimedia

Kao što možete da zaključite iz prethodno rečenog, ova etimologija, ma koliko interesantna i zabavna bila i koliko dobro zvučala, jednostavno nije tačna. Istina je nešto drugačija, ali ne manje fascinantna.

Priča počinje, u neku ruku, pre dve hiljade godina, sa Svetim Jovanom Krstiteljem, a nastavlja se osam vekova kasnije kada je Pavle Đakon, čuveni benediktinski monah i langobardski istoričar napisao latinsku himnu posvećenu ovom važnom hrišćanskom svetitelju (barem se njemu ona tradicionalno pripisuje). Himna se zove „Ut queant laxis“ ili „Hymnus in Ioannem“.

HAJDE SANJAJ ME, SANJAJ: Prijatelji muzičari slave rođendan Vlade Divljana u Sava centru (VIDEO)

Prva stanca himne glasi:

Ut queant laxis
resonare fibris
Mira gestorum
famuli tuorum,
Solve polluti
labii reatum,
Sancte Iohannes

i može se (slobodno) prevesti na sledeći način:

Neka naši glasovi
odzvanjaju čisto,
predivna dela
tvog sluge,
operi grehe
sa usana naših
Sveti Jovane

Promocija monografije Mire Banjac "Ne daj se" u Kraljevačkom pozorištu 27. marta

Violina i note
Violina i note / Izvor: Profimedia

Prevod, kakav god bio, a postoji ih veliki broj na svim jezicima, nije toliko važan. Važni su prvi slogovi svakog pojedinačnog stiha latinskog originala: Ut—Re—Mi—Fa—Sol—La—Si. „Si“ na kraju nije slog, već akronim od „Sancte Iohannes“.

Na ovakvom imenovanju nota možemo zahvaliti Gvidu Aretinskom, muzičkom teoretičaru iz XI stoleća koji je verovatno i komponovao melodiju za ovu himnu. Međutim, pod uticajem italijanskog muzikologa i humaniste iz XVII veka, Đovanija Batiste Donija, „Ut“ je zamenjeno sa „Do“, zbog njegovog otvorenog zvuka koji se bolje uklapa u nastavak i lakše peva nego „Ut“.

"STARI" I NOVI KLINCI: Oni su najveća imena naše glumačke scene (FOTO)

melodija i note
melodija i note / Izvor: Profimedia

Otvorena je tradicionalna književna manifestacija posvećena Borisavu Stankoviću

Zbog čega baš „Do“? Pa, postoji hipoteza da je to skraćenica od „Dominus“, Gospod. Ako je to istina, onda je to jedino poklapanje sa onom lažnom etimologijom imena nota koju smo gore pomenuli, i verovatno izvor čitave zablude.

Inače, ova himna se peva tokom božanske liturgije 24. juna, kada Latinska crkva obeležava Ivanjdan, odnosno dan Rođenja Svetog Jovana Preteče (naravno, i Pravoslavna crkva obeleževa taj važan praznik 24. juna ali po julijanskom kalendaru, te stoga naš Ivanjdan pada 7. jula po gregorijanskom).